Zeničani su se i ove godine prisjetili žrtava Prijedora prigodnim programom na Pravnom fakultetu u Zenici, zatim tradicionalnom šetnjom gradskim ulicama i okupljanjem ispred centralnog gradskog spomen obilježja “Kameni spavač”, gdje su studenti, srednjoškolci i građani obilježili 31. maj – Dan bijelih traka.
Odavanje počasti bošnjačkim i hrvatskim žrtvama Grada Prijedora, odnosno Dan bijelih traka, obilježava se već godinama u Zenici u organizaciji Državnog odsjeka za historiju Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici, Studentske asocijacije ELSA Zenica i Asocijacije studenata Pravnog fakulteta, koji se prisjećaju 3.176 ubijenih i nestalih Prijedorčana, među kojima je 102 djece.
Procjene su da je u proteklom obrambeno-oslobodilačkom ratu u Bosni i Hercegovini, od 1992.-1995. godine protjerano je više od 50.000 bošnjačkih i hrvatskih građana tog grada, od kojih je 30.000 prošlo ili završilo život u logorima Keraterm, Omarska i Trnopolje.
– Obilježavamo sve međunarodne zločine počinjene na području Prijedora, uključujući zločin genocida, zločin protiv čovječnosti, ratne zločine… Jer, po svim elementima, gledajući pravnu kvalifikaciju međunarodnog zločina; masovne egzekucije, likvidacije, koncentracije koncentracijskih logora – spominjem Keraterm, Omarsku, Trnopolje pa i Manjaču; koncentracije masovnih grobnica na tom području – primarnih, sekundarnih i tercijarnih, možemo znanstveno konstatirati da su na tom prijedorskom području ispunjeni svi elementi zločina genocida – istaknuo je dekan Pravnog fakulteta u Zenici Enis Omerović.
Ne smije se zaboraviti, dodao je, da su međunarodni tužitelji Haškog tribunala za bivšu Jugoslaviju, koji su u svojim prvim optužnicama podigli optužnice za zločin genocida u Prijedoru, koji je bio područje najveće koncentracije logora, gdje su počinjeni svi mogući zločini.
– Ovo je dan kada se sjećamo žrtava, svih Prijedorčana i Prijedorčanki, uključujući i 102 djece ubijene na području Prijedora. Trideset prvi maj je dan kada je počela sistemska i masovna segregacija, ugnjetavanje, žigosanje, obilježavanje, izopštavanje Bošnjaka i Hrvata iz zajednice u kojoj su do tada živjeli.
Ovo je dan naše borbe i odgovornog obilježavanja kulture sjećanja, kulture upozorenja i kulture sjećanja – kazao je Omerović, koji je istaknuo da je smisao obilježavanja kulture sjećanja borba za prava i ravnopravnost svih ljudi na svijetu.
Podsjetio je da na Pravnom fakultetu postoji i spomen obilježje, odnosno kamen na kojem su napisali: Prijedor – 102 ubijene djece. Kamen je, dodao je, bio i oslikan otiscima dječjih dlanova crvenom bojom. Zato se i akademska zajednica mora boriti za ljudsko dostojanstvo.
Golgota bošnjačkih i hrvatskih stanovnika tog grada počela je naredbom stožera lokalnih srpskih vlasti, krajem svibnja 1992. godine, kada su bili prisiljeni na svoje kuće izvjesiti bijele plahte i nositi bijele trake na rukama – što ih je dodatno ponizilo i lišilo bilo kakvih ljudskih prava, pa otuda i simbolika “bijele trake”, odnosno obilježavanja Dana bijelih traka.
U proglasu na Radio-Prijedoru, objavljenom 31. svibnja 1992. godine, koji je pročitala “novinarka” Rada Mutić, građani tog grada srpske nacionalnosti pozvani su da se pridruže “njihovoj vojsci i policiji u potjeri za ovim ekstremistima”.
– Ostali građani, muslimanske i hrvatske nacionalnosti, moraju izvjesiti bijele zastave na svoje kuće i stanove i staviti bijele trake na ruke.
U protivnom će snositi teške posljedice. Za Radio-Prijedor, 31. svibnja 1992. godine, Rade Mutić – pročitao je proglas koji je najavljivao pravu golgotu nesrpskog stanovništva tog gada, koji je masovno odvođen u logore te mučen i ubijan.