Učenjem Hatma-dove pred Hajdar-dedinu dušu završena je manifestacija „Dani bosanske duhovnosti – Karići 2026“.

Manifestacija “Dani bosanske duhovnosti – Karići 2026” završena je danas nakon podne namaza učenjem Hatma-dove pred dušu Hajdar-dede Karića.

Kako je istakao glavni imam Medžlisa Vareš Ramiz-ef. Zubača, ovogodišnja manifestacija je dobro prošla.

– Zadovoljni smo svim aktivnostima prethodna tri dana, hvala Bogu, a i vrijeme nas je poslužilo. U Kariće su prethodnih dana dolazili ljudi iz svih krajeva naše zemlje, pa čak i dijaspore, kako bi održali tradiciju i prenijeli je dalje – dodao je Zubača.

Hajdar-dedinu džamiju u Karićima posjećuju i stariji i mladi, što je jako važno, jer nam je tradicija važna zbog našeg identiteta, podsjetio je Zubača.

– Malo je mjesta u svijetu gdje se ljudi okupljaju kao što je slučaj s Karićima. Specifičnost je što ovdje dolaze samo muškarci i iz tog razloga sam sretan što nam dolaze iz svih krajeva – istaknuo je Zubača.

Džuma-namazom u Hajdar-dedinoj džamiji u petak je počela manifestacija “Dani bosanske duhovnosti – Karići 2026”.

Nakon toga, posjetitelji su u Osnovnoj školi u Varešu imali priliku pogledati izložbu na kojoj je kroz tekstove Islamskog informativnog lista Preporod te fotografije i druge zapise prikazano posljednjih 120 godina tradicije dovišta u Karićima.

– Izložba „Karići kroz vrijeme“ govori koliko naš narod voli provod i njegovu povezanost s tradicijom, kao i poučavanje o važnosti okupljanja na bogosluženju. Posebno nam je važno da u vremenu kada smo se udaljili jedni od drugih dolazimo na ovakva mjesta, okupljamo se i razgovaramo, družimo, razmjenjujemo mišljenja i ideje – naglasio je Zubača.

Uz prigodan vaz prije podne namaza vjernicima se obratio glavni imam Medžlisa IZ Kakanj Zakir-ef. Ljubović koji je istaknuo važnost molitve za vjernike.

Ljubović je podsjetio prisutne na hadis Poslanika, a.s., koji kaže da je namaz srž ibadeta.

– Svaki vjernik musliman koji upućuje namaz, makar samo svojim mislima, zapravo potvrđuje svoju vjeru i učvršćuje se na tom putu i priznaje ono što je najvažnije, a to je da je Allah, dž.š., njegov Gospodar, da samo od Njega očekuje pomoć – naglasio je Ljubović.

Molitva je bit vjerničkog djelovanja, dodao je Ljubović ističući kako je ona uvijek prisutna.

– Namaz je važan i prije čina, i za vrijeme čina, a kada završimo, na primjer, namaz, molimo da nam Allah primi – kazao je Ljubović.

Tradicija dovišta u Karićima potvrda je predanosti dobrih ljudi poput Hajdar-dede.

– Stoljećima nakon njega mi se i danas ovdje okupljamo i kroz namaz približavamo Allahu. Na primjeru naše vjere znamo da je Arefat propis hadža, ali je mjesto molitve. Poslanik, a.s., je i prije nego što je primio Objavu doveden u pećinu Hira – naglasio je Ljubović.

Tradicija hatma-dove u Hajdar-dedinoj džamiji prekinuta je tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu, jer je samo mjesto džamije bilo nepristupačno.

Džamija je zapaljena 1993. godine, a 1994. godine u vareškoj džamiji je proučena simbolična dova, kako se prisjetio Azmir Muftić, šejh Rifai-bedevijske tekije.

– Hajdar-dedeova džamija nas je inspirirala da joj se vratimo i vratili smo se 1997. godine, a nešto kasnije, 2001. godine, obnovili smo džamiju i rekonstruirali plato – prisjetio se Muftić.

Dodao je i da je prostor oko džamije bio miniran, da je plato devastiran, a da su mezarjima prolazili tenkovi koji su uništavali nišane, koji su kasnije sklapani iz komada.

– Svi su se tih godina jako trudili da ovaj teren bude pristupačan, iako je sve išlo spontano, tako nam je srce i duša željela – rekao je Muftić.

Sinoć je u haremu Hajdar-dedine džamije, nakon namaza, održan centralni vjerski program u okviru kojeg se vjernicima obratio muftija sarajevski Nedžad-ef. Grabus.

Muftija Grabus je u svom govoru istakao značaj Karića kao sela i njihovu višestoljetnu tradiciju.

– Postoje principi naše vjere koje poštujemo na osnovu Kur’ana i sunneta, a unutar našeg naroda nema sumnje da smo muslimani. Ipak, postoji nešto specifično za Bosnu i Hercegovinu, a to su duhovne tačke koje su pobožni ljudi ostavili iza sebe i koje su stoljećima bile mjesta gdje se dolazilo raditi na vlastitom uzdizanju od svjetovnih i ovozemaljskih pitanja i stvari – rekao je muftija Grabus.