Udruga žrtava i svjedoka genocida u ime deset udruge obratio se Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću Bosne i Hercegovine sa zahtjevom za pokretanje disciplinskog postupka i razrješenje glavnog tužitelja Tužiteljstva Bosne i Hercegovine Milanka Kajganića.
Zatražili su potporu navedenoj inicijativi, imajući u vidu razloge koje su detaljno naveli u zahtjevu, a koji su dobrim dijelom već dobro poznati stručnoj i široj javnosti.
Smatraju da je potpora ovakvim inicijativama iznimno važna za jačanje vladavine prava, povjerenja građana u pravosudne institucije i odgovornosti nositelja pravosudnih funkcija.
Teže povrede službene dužnosti
Podnijeli su zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka i razrješenje – razrješenje glavne tužiteljice Tužiteljstva BiH, kako navode, zbog težih povreda službene dužnosti. Kako ističu, ovaj zahtjev podnose na temelju Zakona o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću Bosne i Hercegovine, a posebno odredbi koje se odnose na:
• disciplinska odgovornost tužitelja,
• nadležnost Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća BiH i Ureda disciplinskog tužitelja,
• disciplinske mjere, uključujući razrješenje s dužnosti,
• načela zakonitosti, stručnosti, nepristranosti i učinkovitosti rada tužiteljstva,
• obvezu države Bosne i Hercegovine da osigura učinkovito procesuiranje ratnih zločina i zaštitu dostojanstva žrtava.
Prema Zakonu o VSTV-u BiH, glavni tužitelj podliježe disciplinskoj odgovornosti kao i svaki drugi tužitelj, a zbog težine i značaja funkcije koju obavlja od njega se zahtijeva posebno visok stupanj odgovornosti, profesionalnosti i zakonitog ponašanja. Kako ističu, ovaj zahtjev se podnosi posebno na osnovu člana 56., 57. i 58. Zakona o VSTV-u BiH.
– Sukladno navedenim zakonskim ovlastima, zahtijevamo da Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće Bosne i Hercegovine pokrene disciplinski postupak i provede razrješenje – razrješenje glavne tužiteljice Tužiteljstva Bosne i Hercegovine – naveli su.
Razlozi za pokretanje inicijative za razrješenje glavnog tužioca
Ističu da postoje ozbiljni, brojni i osnovani razlozi za sumnju da je glavni tužitelj BiH počinio teže disciplinske povrede službene dužnosti, a koji se ogledaju u sljedećem:
1. Ometanje primjene zakona i nesavjesno obnašanje dužnosti
Kontinuirani su propusti u postupanju Tužiteljstva BiH pod rukovodstvom glavnog tužitelja, koji ukazuju na:
• selektivna primjena zakona,
• nedostatak institucionalne reakcije u slučajevima od najvišeg javnog interesa,
• ozbiljno narušavanje povjerenja javnosti u rad pravosudnih institucija.
2. Neopravdano odugovlačenje poduzimanja istražnih i predistražnih radnji
U brojnim predmetima ratnih zločina i drugih kaznenih djela iz nadležnosti Tužiteljstva Bosne i Hercegovine:
• istražne radnje nisu poduzete na vrijeme,
• postupci su godinama u predistražnoj fazi bez valjanog obrazloženja,
• standard “razumnog roka” nije ispunjen.
Takvo ponašanje predstavlja težu povredu službene dužnosti i protivno je domaćim i međunarodnim pravnim standardima.
3. Nepodizanja optužnice za opsadu Sarajeva i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini
Posebno zabrinjavajuće su:
• nepostojanje optužnica protiv osoba odgovornih za opsadu Sarajeva,
• neprocesuiranje drugih sustavnih i dokumentiranih ratnih zločina,
• ignoriranje postojećih domaćih i međunarodnih presuda, kao i dostupnih dokaza.
Ti kvarovi imaju izravne i teške posljedice za:
• prava žrtava i njihovih obitelji,
• ispunjavanje međunarodnih obveza Bosne i Hercegovine,
• kredibilitet i ugled Tužiteljstva Bosne i Hercegovine.
4. Povreda dostojanstva žrtve
Nepostupanje u predmetima ratnih zločina i drugim javno osjetljivim predmetima:
• žrtvama je uskraćeno pravo na pravdu,
• produbljuje se njihova retraumatizacija,
• grubo je povrijeđeno načelo poštivanja ljudskog dostojanstva.
5. Neadekvatan tretman u slučajevima negiranja ratnih zločina, govora mržnje i veličanja ratnih zločinaca
Posebno je problematično svođenje iznimno složene i društveno osjetljive problematike negiranja ratnih zločina, govora mržnje i veličanja osuđenih ratnih zločinaca na formalno-tehnička pitanja, čime se zanemaruje bit problema i šteta nanesenih žrtvama.
Ilustrativni primjeri uključuju:
• slučaj murala Ratka Mladića u Banjoj Luci,
• postavljanje spomen-ploče na Vracama u čast Ratka Mladića,
u kojem nije pokrenuta istraga, a postoje osnovi sumnje da su počinjena kaznena djela:
• negiranje ratnih zločina,
• veličanje osuđenih ratnih zločinaca,
• izazivanje međunacionalne mržnje i razdora,
• Povrede važećih kaznenih propisa Bosne i Hercegovine.
– Nereagiranje Tužiteljstva BiH u navedenim predmetima predstavlja ozbiljnu profesionalnu i institucionalnu odgovornost glavnog tužitelja – zaključuju iz Udruženja.
Podnositelji zahtjeva:
Pokret matične enklave Srebrenica i Žepa, Žene Podrinja, Majke Srebrenice, Žene Srebrenice, Udruga roditelja ubijene djece opkoljenog Sarajeva 1992-1995, Unija civilnih žrtava rata Kantona Sarajevo, Unija civilnih žrtava rata Federacije BiH, Udruga obitelji žrtava stradalih na Uborku i Sutina, Bošnjačko-američko nacionalno udruženje, Udruženje žrtava i svjedoka genocida.