Proći će gotovo 20 godina otkako se govori o ideji izgradnje Zapadne plinske interkonekcije kojom bi se Krajina povezala s transportnom mrežom susjedne Hrvatske, a Bosna i Hercegovina dobila još jedan plinski pravac.
Predinvesticijska studija plinofikacije Unsko-sanskog kantona završena je 2008. godine, ali ništa konkretnije od toga nema.
Pitanje Zapadne interkonekcije nedavno je aktualizirao gradonačelnik Bihaća Elvedin Sedić, kada je u parlamentarnoj raspravi o Zakonu o Južnoj plinskoj interkonekciji upitao je li vrijeme da strateški projekti prestanu biti pojedinačne investicije namijenjene pojedinim dijelovima Federacije BiH.
Napominjući da je Južna interkonekcija nedvojbeno potrebna i strateška, Sedić je ustvrdio da se Krajina ponovno zaobilazi jer se za Jug pronalaze modeli financiranja, donose zakoni i usuglašavaju politički stavovi, a Zapadna interkonekcija ostaje ideja na papiru.
Ovom prilikom uputili smo upit BH Gasu o projektu Zapadne interkonekcije, da li je izrađena Studija izvodljivosti (o kojoj su govorili prošle godine i za koju je natječaj zatvoren, sudeći po objavi odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuđača), te koji su sljedeći koraci i kada, u najboljem slučaju, možemo očekivati realizaciju.
Nekoliko dana kasnije iz BH Gasa su odgovorili da je postupak javne nabave za izradu Studije izvodljivosti u tijeku, a kada je riječ o završetku, navode da bi prva faza projekta mogla biti završena do kraja 2031. godine.
Ranije se govorilo o 2027. kao roku za prvu fazu, zatim 2030. da bi se došlo do kraja 2031. godine.
– Prema okvirnom terminskom planu, uz pretpostavku pravovremene realizacije dijela projekta u Republici Hrvatskoj i pružanje adekvatne podrške projektu od strane nadležnih institucija Bosne i Hercegovine i Federacije BiH, prva faza projekta bi mogla biti završena do kraja 2031. godine. Planove razvoja i dinamiku realizacije projekta definira BH Gas u koordinaciji s Federalnim ministarstvom energije, rudarstva i industrije, odnosno Vladom Federacije BiH. Bosne i Hercegovine kao vlasnika kapitala – kažu u BH Gasu.
Prva faza Zapadne interkonekcije je izgradnja plinovoda Tržac – Bosanska Krupa s odvojcima za Bihać i Veliku Kladušu, ukupne dužine 80 kilometara.
Druga faza odnosi se na plinovode Bosanska Krupa – Sanski Most – Ključ i Ključ – Bosanski Petrovac ukupne dužine 105 kilometara, a treća je plinovod Pećigrad – Bužim u dužini od 11 kilometara.
Iz BH gasa navode da redovito prijavljuju projekt na liste vezane za međunarodne, odnosno EU i regionalne razvojne planove, te “u okviru raspoloživih sredstava nastojimo osigurati bespovratna sredstva za ovaj projekt”.
– S obzirom da je Predinvesticijska studija plinofikacije Unsko-sanskog kantona završena 2008. godine, BH Gas je osigurao vlastita sredstva te je pokrenut postupak javne nabave, koji je u tijeku, za izradu Studije izvodljivosti za projekt Zapadne interkonekcije BiH – Hrvatska.
Cilj Studije izvodljivosti je osigurati potrebne podatke u pogledu aktualnih energetskih potreba, procijeniti mogućnosti izvodljivosti projekta s tehničkog, ekonomskog i ekološkog aspekta te u konačnici donijeti odluku o daljnjoj dinamici njegovog razvoja. U sklopu Studije detaljnije će se definirati trasa transportnog plinovoda s odvojcima, lokacije objekata na plinovodu, te će se predvidjeti veza s planiranim plinovodom Lička Jesenica – Rakovica – granica RH/BiH u RH – dodaju iz BH Gasa.
Od poduzetih koraka navode da je prije godinu dana sklopljen Memorandum o razumijevanju i suradnji na realizaciji projekta Zapadne interkonekcije između Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije i Vlade Unsko-sanskog kantona.
Napomenuli su da je Zapadna interkonekcija jedan od tri ključna projekta interkonekcije Federacije BiH i BH Gasa, koji je uvršten u strateške dokumente BiH i FBiH, te Program javnih investicija FBiH 2025.-2027.