Ustavni sud Bosne i Hercegovine održao je jučer i danas 168. plenarnu sjednicu na kojoj je odlučivao o zahtjevima za apstraktnu ocjenu ustavnosti i većem broju apelacija. Također, Ustavni sud je rješavao pitanja od značaja za rad Ustavnog suda.
Ustavni sud je, između ostalog, odlučivao o zahtjevu jedanaest zastupnika u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH za rješavanje spora s entitetom Republika Srpska, Narodnom skupštinom Republike Srpske, zbog donošenja Odluke o utvrđivanju Prijedloga ustava Republike Srpske.
Sud je utvrdio da Prijedlog zakona nije suglasan s Ustavom Bosne i Hercegovine, te je Odluka o usvajanju Prijedloga Ustava RS-a stavljena van snage i prestaje važiti narednog dana od dana objavljivanja odluke Ustavnog suda u “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine”.
Ustavni sud je naložio Narodnoj skupštini Republike Srpske, svim nadležnim organima u Republici Srpskoj, kao i svim dužnosnicima ili odgovornim osobama u tim institucijama da obustave sve radnje koje poduzimaju na osnovu Odluke o utvrđivanju Nacrta ustava Republike Srpske, navodi se u odluci.
Odlučujući o zahtjevu Darka Babalja, prvog zamjenika predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, za ocjenu ustavnosti Zakona o financiranju političkih organizacija, Ustavni sud je zaključio da osporeni zakon nije suglasan s Ustavom BiH i člankom 11. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. (koji štite pravo na slobodu udruživanja) jer ukidanje proračunskog financiranja predstavlja nerazmjerno uplitanje koje, u nedostatku dokaza o „hitnoj društvenoj potrebi“, narušava načelo jednakih mogućnosti i političkog pluralizma kao temelja slobode udruživanja u demokratskom društvu.
– Zahtjev Darka Babalja za ocjenu zakonitosti Zakona o financiranju političkih organizacija u odnosu na čl. 1, 2, 4, 5, 10, 11. i 16. Zakona o izvršenju budžeta RS za 2025. godinu i čl. 3, 7, 10, 14, 15, 20, 30, 31, 38. i 39. Zakona o proračunskom sustavu Republike Srpske odbačen je zbog nenadležnosti Ustavnog suda za odlučivanje.
Ustavni sud je istakao da se u konkretnom slučaju radi o zakonima koje je donijela Narodna skupština Republike Srpske, te se stoga ne radi o dvije institucije Bosne i Hercegovine koje bi mogle imati suprotstavljenu nadležnost u odnosu na isto pitanje, te stoga o tom pitanju nema spora – navodi se.
Odlučujući o zahtjevu trideset i jednog zastupnika Narodne skupštine Republike Srpske za ocjenu ustavnosti Odluke o osnivanju Ureda i postupku imenovanja glavnog pregovarača i zamjenika glavnog pregovarača Bosne i Hercegovine za vođenje pregovora o pristupanju BiH Europskoj uniji, Ustavni sud je zaključio da osporena odluka nije suglasna s Ustavom Bosne i Hercegovine..
– Ustavni sud, između ostalog, slijedi standarde koji proizlaze iz članka I/2. Ustava Bosne i Hercegovine, istaknuo je da osporenu odluku nije potvrdio Dom naroda u smislu člana IV/3.c) Ustava Bosne i Hercegovine, koji propisuje da sve zakonodavne odluke moraju dobiti suglasnost oba doma. Dakle, odluka koju donosi jedan dom zakonodavnog tijela prema nadležnostima iz članka III/1. Ustava Bosne i Hercegovine ne predstavlja odluku Parlamentarne skupštine u smislu člana IV/4.a) Ustava Bosne i Hercegovine.
Sukladno tome, takva odluka ne može pokrenuti pravni postupak jer nije u skladu s člankom I/2. u vezi s članom IV/3.c) Ustava Bosne i Hercegovine.
Odlučujući o pravomoćnosti odluke Ustavnog suda, u skladu sa članom 61. stav (1) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je ab initio utvrdio ništavost osporene odluke. Također, polazeći od činjenice da se radi o važnom pitanju ispunjavanja obaveza institucija BiH prema zahtjevima za početak procesa pregovora za pristupanje EU, a koje institucije BiH još nisu ispunile, Ustavni sud je, na osnovu člana 72. stav (4) Pravila Ustavnog suda, naložio Parlamentarnoj skupštini da standardizira proceduru imenovanja glavnog pregovarača i zamjenika glavnog pregovarača BiH za vođenje pregovora. pregovore o pristupanju BiH EU i uspostavljanje glavnog ureda u roku od šest mjeseci od dana dostave ove odluke u skladu sa svojim ovlaštenjima pregovarač i zamjenik glavnog pregovarača BiH.
Ustavni sud odbacio je kao nedopušten zahtjev jedanaest zastupnika u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine za utvrđivanje postojanja spora između Bosne i Hercegovine i entiteta Republika Srpska u vezi s donošenjem Odluke o izboru predsjednika Vlade Republike Srpske. i Odluke o izboru članova Vlade Republike Srpske zbog nenadležnosti Ustavnog suda Bosne i Hercegovine za odlučivanje.
U obrazloženju svoje odluke Ustavni sud je istakao da donošenjem osporenih odluka nije pokrenut spor u smislu člana VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine jer se radi o pitanju pravilnosti postupka izbora predsjednika i članova Vlade Republike Srpske, koji je uređen Ustavom Republike Srpske, a ne Ustavom Bosne i Hercegovine, a za koji je propisano da je Ustavni sud u skladu sa zakonom. nadležan je Ustavni sud Republike Srpske, a što ni na koji način ne dovodi u pitanje raspodjelu nadležnosti između različitih razina vlasti ili institucija u Bosni i Hercegovini, za koje je isključivo nadležan Ustavni sud.
Ustavni sud je, odlučujući o zahtjevu Kemala Ademovića, zamjenika predsjedatelja Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, za ocjenu ustavnosti pojedinih članova Zakona o policiji i unutarnjim poslovima Republike Srpske zaključio sljedeće:
– Odredbe Zakona o policiji i to članak 141. stavak (5) u dijelu “digitalno potpisivanje i izdavanje kvalificiranih digitalnih certifikata, te personaliziranje dokumenata” i stavak (6) u dijelu “i članak 141.a. ovog zakona, kao i zaštita infrastrukture iz stavka 5. ovog članka” i članak 141a. stav (4) Zakona o policiji, nisu u skladu s članom III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine jer Republika Srpska donošenjem ovih odredaba Zakona o policiji iste nije uskladila s relevantnim odredbama Zakona o Agenciji za identifikacijske isprave, evidenciju i razmjenu podataka BiH, Zakona o osobnoj karti BiH i Zakona o putnim ispravama BiH, kojima je utvrđena nadležnost Agencije. za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH u oblasti digitalnog potpisivanja i personalizacije identifikacijskih dokumenata, te donošenje odgovarajućih podzakonskih akata uređuje.
– Članak 146. stavak (1) Zakona o policiji nije u suglasnosti s člankom III/3.b) i III/1.g) Ustava Bosne i Hercegovine jer je Direkcija za koordinaciju policijskih tijela nadležna za suradnju policijskih tijela Bosne i Hercegovine i nadležnih tijela u Bosni i Hercegovini s odgovarajućim stranim i međunarodnim tijelima.
– Član 6. stav (1) tačka 1) Zakona o policiji je u skladu sa članom III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, s obzirom da je Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske ovlašteno za obavljanje određenih poslova iz oblasti jedinstvenog matičnog broja građana, prebivališta, ličnih karata i putnih isprava.
– Članak 8. stavak (3) točka 6) Zakona o policiji u skladu je s člankom III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, s obzirom da se ne odnosi posebno na poslove iz nadležnosti Agencije, već općenito propisuje zaštitu informacijsko-komunikacijske strukture.
– Članak 141. stavak (5) Zakona o policiji u dijelu “uključujući policijsku iskaznicu iz članka 24. ovoga Zakona i identifikacijski dokument iz članka 69. ovoga Zakona sukladno važećim propisima” nije u suprotnosti s odredbama Zakona o Agenciji jer se radi o personalizaciji isprava policijskih i drugih službenika koja nije uređena Zakonom o Agenciji.
– Članak 141. stavak (6) Zakona o policiji, u dijelu “Ministar donosi pravilnik kojim se uređuje uspostava sustava zaštite evidencija iz članka 8. stavak 3. točka 6.), evidencija iz stavka 1. ovoga članka” nije suprotan odredbama Zakona o Agenciji zbog ranijih zaključaka u vezi s člankom 8. stavak (3) točka 6.), odnosno jer ne otvara pitanja usklađenosti sa Zakonom o policiji. agencija.
– Članak 141.a. stavak (3) Zakona o policiji nije u suprotnosti s člankom 8. Zakona o Agenciji i čl. 19. i 26. Zakona o putnim ispravama BiH, jer nakon utvrđivanja da predmetni dio članka 141. stav (5) Zakona o policiji nije u skladu s članom III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, građani više nemaju mogućnost korištenja infrastrukture iz člana 141. stav (5) Zakona o policiji, već samo infrastrukture koju je uspostavila Agencija.
Razmatrajući Informaciju o reagiranju dijela opće, stručne, političke i druge javnosti, koja uključuje inicijative za razmatranje “postojanja razloga za razrješenje” suca Ustavnog suda Marina Vukoje, koju su podnijeli potpredsjednik Republike Srpske Ćamil Duraković i Dennis Gratz, zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, u vezi s istim pitanjem, Ustavni sud je istaknuo da pitanja profesionalnog i etičkog ponašanja sudaca razmatraju se s posebnom pažnjom i odgovornošću, imajući u vidu važnost očuvanja povjerenja javnosti u integritet i ugled Suda.
Ustavni sud je istaknuo da su suci dužni u obnašanju svoje dužnosti brinuti o čestitosti i ugledu Ustavnog suda, kao io osobnom ugledu i čestitosti sudaca, kako u javnom tako iu privatnom životu i ponašanju.
Sve odluke donesene na plenarnoj sjednici bit će dostavljene podnositeljima/apelantima u roku od mjesec dana i objavljene u najkraćem mogućem roku na web stranici Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.