Prema riječima sociologa Vladimira Vasića, prosvjedi koji već danima traju u Sarajevu, a koje su pokrenuli uglavnom mladi nakon tragične tramvajske nesreće 12. veljače, u kojoj je 23-godišnji student poginuo, a 17-godišnji student teško ozlijeđen, očekivana su reakcija na duboko nagomilano nezadovoljstvo u društvu.
Kako ističe u razgovoru za Fenu, iako su prosvjedi u početku bili reaktivan odgovor na tragediju, činjenica da se zahtjevi šire i poprimaju širu društvenu dimenziju pokazuje da je riječ o puno dubljim problemima.
– Prosvjedi se obično javljaju u društvima kao reakcija na neku situaciju. U ovom slučaju imamo reaktivno djelovanje mladih na nesreću u kojoj je, nažalost, jedan mladić izgubio život. Sasvim je prirodno očekivati neku reakciju stanovništva. Još ne znamo je li to samo trenutna reakcija ili će ići dublje, hoće li prosvjedi dovesti do nekih radikalnih promjena, jer je sve relativno svježe – kaže Vasić.
Napominje da su prosvjedi u Bosni i Hercegovini obično odraz stanja u društvu, te ističe da je riječ o fenomenu koji svjedoči o dugogodišnjoj akumulaciji nezadovoljstva, koje je nakon određenog vremena dobilo svoj javni izražaj.
– Sada vidimo kako se prosvjedi šire da poprimaju širu društvenu sliku i da se zahtjevi sve više šire. To je jasan pokazatelj da među ljudima postoji akumulirano nezadovoljstvo. Sudionici prosvjeda uglavnom su tinejdžeri, mladi ljudi, a s druge strane, imamo dosta oprezne korake ostatka populacije, odnosno ljudi zrelije dobi, iz jednostavnog razloga što su kalkulantski jer su svjesni činjenice da svaki pokušaj da se napravi nekakvo “talasanje” u društvu može izazvati dublje podjele i posljedice – objašnjava sociolog, dodajući da je značajno da mladi koji u njemu sudjeluju prosvjedi imaju jasno definiran cilj i razloge zbog kojih su izašli na ulice.
Pritom ističe da je važno sačuvati miran karakter okupljanja, kako prosvjedi ne bi prerasli u huliganske nerede i procese radikalizacije.
Gledano iz sociološke perspektive, prosvjedi su, kako navodi Vasić, uvijek dobra stvar jer ukazuju na stvarne probleme u društvu. No, ističe da temeljne i dugoročne promjene ne mogu biti isključivo odgovornost mladih, koji su trenutno najvidljiviji nositelji prosvjeda.
– Ako želimo da se dogode neke dublje promjene, moraju se uključiti svi akteri društva, akademska zajednica, sindikati, radnici. Teško da možemo očekivati neke velike promjene od ove djece ako im odrasli ne pomognu – mišljenja je Vasić.
Ističe kako cijelu situaciju vidi kao društveni fenomen, svojevrsni scenarij “što bi bilo kad bi bilo”, koji otvara prostor za razmišljanje o mogućim ishodima i posljedicama.
– Ono što sada vidim kao sociolog i građanin ove zemlje je puno nagomilanog nezadovoljstva, puno stvarnih problema i uzroka koji se mogu uzeti kao opravdani razlog zašto ljudi trebaju izaći na mirne prosvjede. Iskreno se nadam da će to prije svega ostati u nekim mirnim okvirima, ali da će reakcija društva biti možda adekvatnija nego što je bila sada – naglasio je.
Sociologinja ističe kako je važno da građani shvate da prosvjedi u suvremenom društvu ne predstavljaju znak raspada društva niti narušavanja ustavnog poretka.
– To jednostavno znači da je društvo demokratski sazrelo i da svatko ima pravo izraziti svoje nezadovoljstvo, sve dok je to u pozitivnim zakonskim okvirima – rekao je.
Vasić smatra da ovi prosvjedi nemaju političku pozadinu. Navodi da je osobno prisustvovao skupovima te da nije primijetio nikakve političke parole, niti da su mladi sudionici upućivali kritike prema bilo kojoj političkoj stranci. Kako ističe, jednostavno traže odgovornost i da institucije rade svoj posao.
– Međutim, u Bosni i Hercegovini postoji problem politizacije svega. Početak našeg društvenog ozdravljenja u BiH je da prestanemo politizirati, nacionalizirati neke stvari i trpati ih u koš gdje im nije mjesto. Općenito, ne bismo trebali gušiti ovaj pozitivni društveni bunt etiketiranjem bilo koje prirode – poruka je Vasića.
Komentirajući odnos odraslih prema uključivanju mladih u prosvjede, Vasić je istaknuo potrebu samokritičnosti i promjene pristupa generacijskom dijalogu.
– Odrasli bi trebali prestati biti licemjeri. Stalno se žalimo da se loše osjećamo u društvu, da smo nezadovoljni, a kada se napravi konkretan korak da se neke stvari promijene, onda tražimo nekakvo opravdanje da li nešto treba ili ne treba učiniti. Uvijek je problem u generacijskom jazu kad mladi nešto rade. Mi odrasli ih kritiziramo jer smo “pokupili svu pamet ovoga svijeta”. Ovdje se vidi naša pamet u kakvom društvu živimo 30 godina – zaključio je Fenin sagovornik.
Tragična nesreća 12. veljače u Sarajevu dogodila se kada je tramvaj, koji se kretao iz smjera Željezničkog kolodvora, velikom brzinom ušao u raskrsnicu kod Tehničke škole, usljed čega je izletio iz tračnica, udarivši u tramvajsku stanicu i pješake. Tom prilikom život je izgubio 23-godišnji student Akademije likovnih umjetnosti Erdoan Morankić, četiri osobe su povrijeđene, među kojima i 17-godišnja učenica Medicinske škole Ella Jovanović kojoj je amputirana noga.