Udruga žrtava i svjedoka genocida, Udruga Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa, Udruga Žene Podrinja, Udruga Majke Srebrenice, Udruga Žene Srebrenice, Unija civilnih žrtava rata Federacije BiH i Udruga roditelja ubijene djece opkoljenog Sarajeva 1992.-1995. uputio zahtjev institucijama “da hitno preispitaju i ponište sudske odluke kojima su upisani nazivi političkih stranaka povezanih s presuđenim ratnim zločinima i nasljeđem udruženih zločinačkih pothvata”.
U priopćenju se pozivaju na rješenja Općinskog suda u Širokom Brijegu, kojima je upisan naziv “Hrvatska stranka prava BiH i Herceg-Bosne”, kao i na rješenje Osnovnog suda u Bijeljini, kojim je upisana promjena u političkoj organizaciji “Srpska radikalna stranka dr. Vojislav Šešelj”.
Iako su te stranke upisane u sudske registre, iz Središnjeg izbornog povjerenstva BiH za Detektor godine navela da “Srpska radikalna stranka dr. Vojislav Šešelj” nije podnijela prijavu za sudjelovanje na predstojećim izborima, dok je Hrvatska stranka prava BiH i Herceg-Bosne ovjerena za izlazak na izbore pod drugim nazivom – Hrvatska stranka prava HB i Bosne i Hercegovine.
Neustavna imena
Zrinko Čuvalo, predsjednik “Hrvatske stranke prava BiH i Herceg Bosne”, rekao je da je ime stranke ostalo isto, ali da je za izbore ovjerena drugim imenom.
– Prošli put kad je Središnje izborno povjerenstvo tražilo promjenu, vjerojatno se netko prijetio tim imenom. Postoji HSP (Hrvatska stranka prava) BiH, koji je ranije registriran. Najvjerojatnije su podnijeli prigovor da se to promijeni u izbornom periodu – ustvrdio je Čuvalo.
Rekao je da problematiziranje termina “Herceg-Bosna” u nazivu političke stranke više vidi kao politizaciju nego kao pravno pitanje.
– Pojam Herceg-Bosna ne datira iz devedesetih. Taj koncept je mnogo stariji od svih nas danas živih” – rekao je Čuvalo.
Vehid Šehić, bivši član Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine (CiK BiH) i član Koalicije “Pod lupom”, podsjetio je na odluke Ustavnog suda FBiH kojima su pojmovi “županija” i “Herceg Bosna” proglašeni neustavnim.
– Još nema političke volje i odgovornosti prema sudskim odlukama. Ovdje je sve moguće, mi smo još uvijek bezpravna država, pa samim tim, kada nemate pravnu državu, nema ni odgovornosti – dodao je Šehić.
Prema njegovim riječima, problem u ovim slučajevima vidi u nepostojanju zakona o političkim organizacijama na državnoj razini.
– Da bi nevladina organizacija djelovala na cijelom području BiH mora biti registrirana u Ministarstvu pravde Vijeća ministara BiH. A političke stranke se mogu registrirati u osnovnom, okružnom ili kantonalnom sudu i djelovati na području cijele države – kazao je Šehić i dodao da je ova oblast neuređena.
Profesor ustavnog prava Nurko Pobrić rekao je da se termin “Herceg Bosna” danas više-manje koristi u nekim javnim institucijama poput “Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg Bosne” te da je nakon donošenja Ustava FBiH propisano da se u određenom roku svi ostali akti moraju uskladiti s Ustavom.
Slučaj Prlić i dr
FOTO: ICTY
– Po toj logici, po toj ustavnoj normi, trebali su biti izbrisani svi nazivi “Herceg Bosna”. No ništa se nije napravilo jer nitko nije ni pokrenuo postupak za ocjenu ustavnosti – dodao je Pobrić.
Prema njegovim riječima, aktuelna tema još nije rasvijetljena i od nje se na neki način “bježi”. Pobrić je dodao da javne ustanove ne mogu imati nacionalni predznak.
Šestoricu dužnosnika takozvane Herceg Bosne – Brunu Stojića, Jadranka Prlića, Slobodana Praljka, Milivoja Petkovića, Valentina Ćorića i Berislava Pušića Haški tribunal osudio je na ukupno 111 godina zatvora za zločine počinjene u BiH.
Tribunal je pravomoćnom presudom potvrdio da su optuženi bili protagonisti zločinačkog udruženja s ciljem “ujedinjenja hrvatskog naroda” u granicama Banovine iz 1939. godine.
Iz Općinskog suda u Širokom Brijegu odgovorili su da je “Hrvatska stranka prava BiH i Herceg-Bosne” registrirana u Općinskom sudu u Mostaru 2010. godine temeljem Zakona o političkim organizacijama, te stoga ne mogu odgovoriti na pitanje o nazivu političke stranke.
Općinski sud u Mostaru naveo je da je Hrvatska stranka prava Herceg-Bosne 2022. godine upisana u sudski registar, ali da je podnijela zahtjev za upis promjene sjedišta u Posušje.
Nadalje navode da su spisi za ovu stranku dostavljeni Općinskom sudu u Širokom Brijegu, kao novom registarskom sudu.
– Registarski odjel ne može komentirati odluke Suda, odnosno odluke sudskih vijeća u postupku upisa političkih stranaka u registar – dodaju iz Općinskog suda Mostar.
Tužiteljstvo BiH može reagirati
Šehić kaže da, unatoč neustavnim nazivima, CIK BiH jednostavno ne može osporiti sudsku odluku ako je donesena o registraciji stranke.
Pojašnjava da se u slučaju “Srpske radikalne stranke dr. Vojislava Šešelja” od nadležnog suda može tražiti promjena imena, s obzirom na to da je Šešelj davno osuđen za ratne zločine i da je samo ime stranke registrirano jer se protiv njega vodi postupak.
– Tada je Izborni zakon dopuštao da se, ako se dobrovoljno preda nadležnim institucijama, može kandidirati na izborima. Znam da je CIK morao poštovati odluku, jer samo nadležni sud može brisati stvari iz registra političkih subjekata – naveo je Šehić.
Murat Tahirović, direktor Udruženja žrtava i svjedoka genocida, ističe da imena osuđenih ratnih zločinaca u nazivima stranaka, poput “Srpske radikalne stranke dr. Vojislava Šešelja”, vide kao izravnu prijetnju, odnosno provokaciju prema svima u Bosni i Hercegovini.
– Ovdje imamo ime stranke koja nosi ime osuđenog ratnog zločinca. Samo to je na neki način veličanje ratnih zločinaca – kazao je Tahirović.
Murat Tahirović: Glorifikacija ratnih zločinaca
FOTO: Detektor
Podsjetio je na dva zakona koja su donesena na inicijativu visokih predstavnika – jedan je definirao da je veličanje osuđenih ratnih zločinaca na bilo koji način kazneno djelo, a drugi da je osuđenim ratnim zločincima zabranjeno kandidiranje.
U odgovoru iz Osnovnog suda u Bijeljini navodi se da je “Srpska radikalna stranka dr. Vojislav Šešelj” registrirana 2016. godine u skladu sa Zakonom o političkim organizacijama.
– Provjereno je i postojanje uvjeta za registraciju i pribavljena suglasnost osobe čije je ime navedeno u nazivu političke organizacije – stoji u odgovoru bijeljinskog suda.
Pobrić ističe da Tužiteljstvo BiH po službenoj dužnosti može poništiti postojeća sudska rješenja o registraciji stranaka.
Iz Tužiteljstva su nam odgovorili da proces registracije političkih stranaka provodi Središnje izborno povjerenstvo BiH te da “ukoliko netko smatra da u određenim radnjama ima elemenata kaznenih djela iz nadležnosti Tužiteljstva BiH može podnijeti prijavu”.
Vojislav Šešelj je 2018. pred Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za kaznene sudove (IMCR) u Haagu osuđen na deset godina zatvora za progon Hrvata 1992. u selu Hrtkovci.