Dvije godine trajala je drama vezana uz Reformsku agendu, čije je usvajanje bilo nužno kako bi Bosna i Hercegovina dobila pristup milijardama eura europskog novca kroz Europski plan rasta za Zapadni Balkan.
U prvoj godini vlast na razini BiH (Trojka, HDZ, SNSD) optuživala je kantonalne premijere iz (oporbene) SDA da su kroz radnu skupinu za njenu izradu blokirali usvajanje Reformske agende, unatoč tome što je SNSD tražio rješenja na štetu države, te što je Vijeće ministara BiH moglo samo, bez formiranja radne skupine, raditi na dnevnom redu.
Potom su gotovo cijelu prošlu godinu ministri iz SNSD-a u Vijeću ministara BiH na sjednicama Vijeća ministara otvoreno odbijali Reformsku agendu, pa je odgovor Europske komisije bio konkretan – uzeli su deset posto ili 108,5 milijuna eura od planirane milijarde.
Pod prijetnjom da ostane bez novca, Vijeće ministara BiH konačno je 30. rujna usvojilo ovaj dokument, čiji se sadržaj skrivao od javnosti i parlamentaraca. Tada je također javno rečeno da se prva tranša europskog novca očekuje krajem 2025. godine.
No, Europska komisija je 4. prosinca 2025. objavila da je odobrila našu Reformsku agendu uz upozorenje da se s dodjelom novca Bosni i Hercegovini može početi tek nakon što ugovori o instrumentu i kreditu stupe na snagu i “nakon što se ispune svi uvjeti”.
Te ugovore još nemamo, pa tako ni prvu tranšu od 68,4 milijuna eura. Prema svemu sudeći, nećemo ga imati još barem tri mjeseca.
– Ti se ugovori ratificiraju prema Zakonu o potvrđivanju međunarodnih ugovora. Proces počinje inicijativom Ministarstva financija i trezora Bosne i Hercegovine i oni su je već poduzeli. Po zakonu, proces ide kroz Predsjedništvo Bosne i Hercegovine i oba doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Kakav je status procesa treba vidjeti u Ministarstvu financija i trezora – kazao je za Faktor Zoran Zeljko, direktor Direkcije za ekonomsko planiranje BiH.
Istaknuo je da prva tranša iz Plana rasta ovisi o potpisivanju i ratifikaciji ova dva sporazuma, a praksa pokazuje da ta procedura u idealnim uvjetima traje tri mjeseca.
Iako je u slučaju Bosne i Hercegovine teško govoriti o idealnim uvjetima.
Za što će ići taj novac kada konačno stigne, objasnio je Željko, ne određuje Europska komisija. Dodao je da novac ide u proračun, a za što će se točno koristiti tek će se odlučiti.
Ono što je također obveza Bosne i Hercegovine u vezi s Planom rasta je “odrediti instituciju i osobu koja će biti glavni koordinator za Reformsku agendu”, kako je prije 15-ak dana, nakon sjednice Vijeća ministara, kazao ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto.
– Bit će koordinacija između tri institucije: Direkcije za ekonomsko planiranje, Ministarstva financija i trezora BiH i Direkcije za europske integracije. Ostaje nam da vidimo tko će biti koordinator, ispred koje institucije. Čekamo prijedlog – dodao je tada Forto.
Iz Vijeća ministara BiH 30. prosinca priopćeno je da su ove tri institucije zadužene da u roku od 30 dana pripreme prijedlog odluke o uspostavi institucionalnog okvira za provedbu Reformske agende.
No, pojasnio je Željko, zaduženje koje su dobili je druga stvar koja ne ovisi o raspodjeli prve tranše iz Plana rasta za Bosnu i Hercegovinu.
– Tom odlukom uredit će se odnosi između institucija, tko što radi. Ovo je prvi put da se pojavio. Reforme se provode na razini entiteta, neke na razini kantona, neke na više razina istovremeno… Bit će to zahtjevno – dodao je Željko.