Više od 77 milijuna KM podijeljeno bez jasnih dokaza o učincima: “Ne zna se da li je sačuvano ijedno radno mjesto u FBiH”

I dok se federalne vlasti javno hvale potporama gospodarstvu i obrtnicima, službeno revizorsko izvješće za 2025. godinu otkriva potpuno rasipništvo, sustavnu nebrigu i direktno kršenje zakona u Federalnom ministarstvu razvoja, poduzetništva i obrta.

Ovo ministarstvo je u 2025. godini privatnim poslodavcima podijelilo najmanje 77,3 milijuna KM subvencija, ali bez provedene analize koja bi pokazala je li tim sredstvima uopće postignut glavni cilj – očuvanje radnih mjesta.

Revizijom je utvrđeno da, iako je programom Vlade FBiH za 2025. godinu planiran paket pomoći vrijedan oko 100 milijuna KM, institucije nisu provele ocjenu rada niti su utvrdile koliko je radnih mjesta stvarno sačuvano zahvaljujući javnom novcu.

Drugim riječima – novac je plaćen, ali rezultati nisu mjerljivi.

Jedno od najozbiljnijih saznanja odnosi se na područje financijske evidencije i upravljanja imovinom. Revizijom je utvrđeno da nije izvršeno usklađivanje knjigovodstvenog i stvarnog stanja imovine, jer popisne liste nisu izrađene na način koji omogućava usporedbu stvarnog i knjigovodstvenog stanja.

Posebno je istaknuto da nije dat prijedlog za otpis potraživanja u iznosu od 666.676 KM, koja su starija od šest mjeseci. Revizori upozoravaju da ovakav propust nije u skladu sa Zakonom o računovodstvu i reviziji FBiH, kao ni s važećim računovodstvenim politikama proračunskih korisnika.

Revizijom se dodatno propituje način praćenja učinaka javnih poticaja. Ministarstvu je preporučeno da izvrši analizu učinaka financijske pomoći privatnim poslodavcima, obrtima i samostalnim djelatnostima, kao i da utvrdi stvarne rezultate trošenja proračunskih sredstava sukladno federalnim smjernicama.

U praksi to znači da nije dovoljno samo dodijeliti sredstva – već i dokazati njihove učinke na zapošljavanje, razvoj poduzetništva i održivost malog gospodarstva, što, prema reviziji, u ovom slučaju nije sustavno osigurano.

Revizori su također ukazali na potrebu jačanja mehanizama unutarnje kontrole. Među preporukama ističe se uspostava funkcionalne jedinice za unutarnju reviziju, koja je ključni alat za praćenje trošenja javnih sredstava.

Također je naglašena potreba usklađivanja pravilnika o popisu i javnoj nabavi s važećim zakonskim propisima, što ukazuje da postojeći interni akti nisu u potpunosti usklađeni s propisima.

Pred Ministarstvom, koje je zaduženo za poticanje razvoja poduzetništva, inovativnosti i jačanja malog gospodarstva u Federaciji Bosne i Hercegovine, stoji izazov uspostave funkcionalnog sustava podrške. Iako formalno ispunjava osnovni proračun i obvezu izvještavanja, nalazi revizije pokazuju da ključni segmenti – od registara do evaluacije učinka – još nisu zaokruženi u operativni sustav.

Ministarstvo vodi ministar Vojin Mijatović, a revizija obuhvaća financijsko poslovanje i poštivanje obveza za 2025. godinu.

Program je osmišljen kao povrat dijela doprinosa poslodavcima koji zadrže radnike s nižim plaćama, a procjenjuje se da će biti obuhvaćeno nekoliko desetaka tisuća zaposlenih. No, revizorsko izvješće upozorava da se sustav u praksi svodi na administrativnu isplatu sredstava, bez kontrolnog mehanizma koji bi dokazao stvarni učinak na tržište rada.

Podaci pokazuju da se novac isplaćuje kontinuirano: samo za pojedina mjesečna rješenja u 2025. izdvojeno je između 3,9 i 8,4 milijuna KM po tranšama, s desecima tisuća korisnika po jednom isplatnom ciklusu.

U jednom od ranijih mjesečnih paketa pomoći više od 12.000 poslodavaca i obrtnika dobilo je ukupno oko 8,4 milijuna KM, dok su slični iznosi isplaćeni i sljedećih mjeseci, bez javno dostupnih analiza poslovanja.

Istovremeno, u širem fiskalnom kontekstu, Federacija BiH se suočava sa sve većim proračunskim pritiscima.

Prema revizorskim izvješćima, 2024. godina je završena s minusom od cca 180 milijuna KM, dok je u isto vrijeme više od 500 milijuna KM duga realizirano izdavanjem obveznica, što dodatno osnažuje pitanje održivosti ovakvih programa subvencioniranja.

Kritičari ovog modela upozoravaju da je riječ o sustavu u kojem se “novac raspoređuje naveliko, ali bez jasnog odgovora što je postignuto”, dok revizija u osnovi potvrđuje da nedostaje ključni element – ​​mjerenje učinaka javne potrošnje.

U praksi ostaje otvoreno pitanje je li više od 77 milijuna KM javnog novca doista spasilo radna mjesta – ili je samo privremeno ublažilo statistiku bez dugoročnog učinka.

Ministarstvo je dostavilo primjedbu na nacrt izvješća s dopunskom dokumentacijom, pri čemu je dio nalaza i preporuka revizije prihvatio, a dio djelomično ili u cijelosti osporavao.

Primjedbe koje se odnose na izradu Izvješća o integritetu, utvrđivanje rokova rada komisija za praćenje utroška sredstava i aktivnosti Razvojne banke FBiH u vezi s naplatom kreditnih obveza su prihvaćene, uz obrazloženje da su odgovarajuće radnje već provedene ili dokumentirane.

Djelimično je prihvaćen nalaz koji se odnosi na potraživanja starija od šest mjeseci, jer je 666.676 KM prebačeno u kategoriju sumnjivih i spornih potraživanja, ali, prema reviziji, nije dostavljena dokumentacija o konkretnim aktivnostima Vladi FBiH na rješavanju njihovog statusa.

Djelomično je prihvaćen i dio koji se odnosi na otpis potraživanja u iznosu od 163.432 KM, s obzirom da su za taj dio pokrenuti ovršni postupci.

Ministarstvo je u biti prihvatilo preporuke revizije koje se odnose na uspostavu registara, jačanje unutarnje revizije, usklađivanje propisa, analizu učinaka dodjele financijskih potpora i unaprjeđenje sustava praćenja dodjele bespovratnih sredstava, navodeći da će ih provoditi u narednom razdoblju.

U dijelu koji se odnosi na analizu učinaka novčane pomoći, revizija nije prihvatila amandmane koje je Ministarstvo dostavilo, uz obrazloženje da analiza nije potpisana niti formalno dostavljena Vladi FBiH, iako je to bila zakonska obaveza i rok je bio do 30. travnja 2026. godine.