Svake godine na 31. svibnja – Svjetski dan bez duhana – vlade, zdravstvene institucije i civilno društvo ujedinjuju se u zajedničkoj misiji – kako eliminirati upotrebu duhana i tako očuvati zdravlje sadašnjih i budućih generacija.
Ove godine, pod sloganom Svjetske zdravstvene organizacije – „Otkrivanje, privlačenje i borba protiv ovisnosti o nikotinu i duhanu“, WHO se fokusira na načine na koje duhanska industrija nastavlja remarketing svojih proizvoda kako bi privukla novu generaciju potrošača, posebice u populaciji djece i adolescenata.
Taktika duhanske industrije
Taktika duhanske industrije je plasiranje novih proizvoda koji često nisu u potpunosti obuhvaćeni zakonskim rješenjima koja su na snazi u tim zemljama.
Posljedica toga je da danas na tržištu imamo ekspanziju uporabe elektroničkih cigareta, snusa, nikotinskih vrećica, grijanih duhanskih proizvoda koji se pokušavaju plasirati kao „sigurnija alternativa tradicionalnim duhanskim proizvodima – cigaretama“.
No ono što znanstvena i stručna istraživanja pokazuju jest da nešto što je tehnološki novo i stavlja se na tržište “kao sigurnije” ne znači da je i bezopasno, kaže prof. dr.sc. Aida Ramić-Čatak, pomoćnica ravnatelja za medicinske poslove i načelnica Sektora za javno zdravstvo Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine
Prof.dr.sc. Aida Ramić-Čatak
– Prema podacima WHO-a, najmanje 40 milijuna djece, u dobi od 13 do 15 godina diljem svijeta, konzumira neki od duhanskih proizvoda. Od toga 20 milijuna djece puši cigarete, a 10 milijuna koristi bezdimne duhanske proizvode. Također, najmanje 15 milijuna adolescenata, u dobi od 13 do 15 godina, već koristi elektroničke cigarete, a naglašavam da djeca u prosjeku koriste elektroničke cigarete devet puta češće od odraslih. Ovo je vrlo važno spomenuti, jer u toj dobi, zbog nezrelosti središnjeg živčanog sustava, kod djece puno brže dolazi do stvaranja ovisnosti i navikavanja. Tolerancija se razvija mnogo brže u smislu da im je potrebna veća količina nikotina da bi postigli prvobitni učinak. Posljedica je razvoj ovisničkog nikotinskog ponašanja, što je prvi korak ka uzimanju drugih sredstava ovisnosti, ističe Ramić-Čatak.
U FBiH se provode ankete stanovništva kojima se mjeri konzumacija duhanskih proizvoda, a to je prvenstveno posao Zavoda za javno zdravstvo FBiH.
Prema podacima posljednjeg istraživanja, FBiH ima 44 posto stalnih pušača u odrasloj populaciji, od čega 56 posto muškaraca i blizu 31 posto žena.
Što se tiče školske djece i mladih, naš sugovornik dodaje da se svakih pet godina pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije provode globalna istraživanja u svim zemljama svijeta.
– U Federaciji su do sada četiri takva istraživanja, a posljednji podaci govore da je u širem BiH. entitetu, u populaciji od 13 do 15 godina čak 24,4 posto školske djece izjašnjava se da trenutno koristi neki od oblika duhanskih proizvoda, od čega 13,8 posto navodi cigarete, 16,1 posto vodenu lulu, nargilu ili nargilu, dok 10,9 posto koristi e-cigarete. Ono što nas zabrinjava je da je više od 80 posto djece u anketi izjavilo da mogu nesmetano kupovati sve oblike duhanskih proizvoda, a da ih nitko nikada ne odbije poslužiti zbog njihove dobi – naglašava Ramić-Čatak.
Prema riječima našeg sugovornika, veliki problem predstavlja globalna ekspanzija tržišta novih proizvoda s obzirom na njihov štetan utjecaj na zdravlje školske djece i mladih.
Posebno je istaknula snus, kao bezdimni duhanski proizvod porijeklom iz Švedske, koji je zabranjen u mnogim zemljama Europske unije, a sastoji se od mokrog i mljevenog duhana te često sadrži arome.
– To su vrećice u kojima može biti puno nikotina, jer u osnovi ima duhana. Istraživanja su pokazala da prosječna kutija snusa sadrži blizu 60 miligrama nikotina, što je ekvivalentno trima kutijama cigareta. Posljedice po zdravlje su brojne, od prekanceroznih promjena na sluznici usne šupljine, do karcinoma usne šupljine, jezika, ždrijela i grla. Snus doprinosi i lezijama na sluznici usne šupljine, hipertenziji, bolestima srca i krvnih žila, te karcinomima gušterače, želuca i debelog crijeva – kaže Ramić-Čatak.
Okidači ozbiljnih bolesti
Naglašava da snus i nikotinske vrećice nisu isti proizvod.
– Nikotinske vrećice sastoje se od sintetičkog nikotina, ne sadrže duhan nego nikotin u obliku bijelog praha, a izazivaju hipertenziju, tahikardiju, intoksikaciju – dodaje Ramić-Čatak.
Tu su i elektronske cigarete koje se u nekim zemljama predstavljaju kao način prestanka pušenja.
No proizvod je, kako kaže profesor, daleko od toga s obzirom na to da spada u skupinu elektroničkih sustava za dostavu nikotina (vape).
– Uređaj na baterije sadrži posudu s tekućinom koja sadrži velike količine nikotina. Osim nikotina postoji i propilen glikol sa ili bez glicerola. Problem za tijelo nastaje u kemijskoj promjeni tih sastojaka kada se počnu zagrijavati i pretvarati u vodenu paru. Još 2019. godine struka je identificirala bolest nazvanu lipoidna pneumonija (EVALI), koja se povezuje s e-cigaretama. Simptomi su otežano disanje, kašalj, krvarenje u alveolama, bolovi u plućima, iskašljavanje krvi, temperatura, gubitak težine – kaže Ramić-Čatak.
Za razliku od klasičnih cigareta, kod grijanih duhanskih proizvoda duhan se ne sazrijeva već zagrijava.
– Prema tvrdnjama proizvođača, takvi proizvodi imaju nešto manju koncentraciju toksičnih tvari u odnosu na klasične cigarete, no s druge strane savjetuje se oprez jer postoji još jedan niz sastojaka kojih nema u klasičnim cigaretama, a koji bi trebali biti predmet ozbiljnih kliničkih istraživanja. Iza nas je 70 godina intenzivnih znanstvenih istraživanja i sva ona govore da u svijetu ne postoji duhanski proizvod koji je bezopasan za zdravlje. Imajmo na umu da budućnost BiH počiva na tome kako pomognemo u podizanju zdravih generacija. Ono što mene kao profesionalca boli jest činjenica da su naši mladi u velikoj mjeri izloženi lakoj dostupnosti duhanskih proizvoda na tržištu. Nisam isključivo za zabrane, ali moramo jačati zaštitne mehanizme samopouzdanja, rasta, razvoja, prihvaćanja vlastite osobnosti i svih izazova koje nosi adolescencija – zaključuje Ramić-Čatak.