Više od pola Bosne i Hercegovine. građana ima višak kilograma: Nutricionistica otkriva gdje najviše griješimo

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, sve više odraslih osoba u Bosni i Hercegovini živi s pretilošću, što predstavlja ozbiljan zdravstveni izazov.

U europskim okvirima Bosna i Hercegovina je konstantno u gornjem dijelu ljestvice. Prema procjenama više od polovice stanovništva ima prekomjernu tjelesnu težinu.

No, problem je sve veća stopa pretilosti među adolescentima, pa čak i djecom.

Koji je razlog ovoj pojavi, zašto smo sve deblji i teži i gdje najviše griješimo?

O ovoj temi razgovarali smo s nutricionisticom izv. prof. dr.sc. Marizelom Šabanović.

Prema njezinim riječima, problem je što nemamo dovoljno razvijenu svijest o prevenciji debljine. Kada se kilogrami nakupe, sve ih je teže gubiti, što je temelj za razvoj mnogih bolesti.

– Prevencija pretilosti počinje puno prije pojave viška kilograma. Ključ su stalne, održive navike, a ne restriktivne dijete.

Prije svega, važna je uravnotežena prehrana koja se temelji na cjelovitim namirnicama, dovoljno proteina, povrća, vlakana i kvalitetnih masnoća, uz ograničenje ultraprerađene hrane i zaslađenih pića. Posebno je važno stabilizirati razinu šećera u krvi, jer česte oscilacije direktno potiču nakupljanje masnog tkiva – kaže za Faktor nutricionistica Šabanović.

Dodaje kako je drugi ključni čimbenik redovita tjelesna aktivnost, ne nužno intenzivna, ali dosljedna.

– Hodanje, vježbe snage i svakodnevno kretanje imaju snažan metabolički učinak i pomažu u očuvanju mišićne mase koja je ključna za zdrav metabolizam. Ne smijemo zanemariti ni san i stres. Kronični nedostatak sna i pojačan stres povećavaju kortizol, hormon koji pogoduje nakupljanju masnoće, posebno u predjelu trbuha – kaže Šabanović.

Također, dodaje naš sugovornik, prevencija pretilosti podrazumijeva rano prepoznavanje hormonalnih i metaboličkih poremećaja, poput inzulinske rezistencije ili poremećaja rada štitnjače, jer bez njihove regulacije ni prehrana ni trening neće dati očekivane rezultate.

Važno je naglasiti da pretilost nije stvar volje, već složeno zdravstveno stanje te da je prevencija najuspješnija kada joj se pristupa individualno, dugoročno i bez stigmatizacije.

Pretilost može imati širok raspon i ozbiljne zdravstvene posljedice budući da utječe na gotovo sve organske sustave. Najvažnije je naglasiti da se ne radi samo o estetskom problemu, već o kroničnom zdravstvenom stanju.

– Prije svega, pretilost značajno povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti, visokog krvnog tlaka, ateroskleroze, srčanog i moždanog udara. Često se povezuje s inzulinskom rezistencijom i dijabetesom tipa 2, kao i s poremećajima lipida u krvi. Na hormonalnoj i metaboličkoj razini pretilost može dovesti do hormonalne neravnoteže, problema sa štitnjačom, policističnih jajnika kod žena, smanjenog testosterona kod muškaraca i problema s plodnošću – naglašava Šabanović.

Dodaje da stradavaju i zglobovi i lokomotorni sustav. Prekomjerna tjelesna težina opterećuje koljena, kukove i kralježnicu, što povećava rizik od osteoartritisa i kronične boli. Ali pretilost može uzrokovati i brojne druge ozbiljne zdravstvene probleme.

– Dišni sustav može biti pogođen pojavom apneje u snu i smanjenom funkcijom pluća, dok jetra često reagira razvojem masne jetre, što može napredovati do ozbiljnijih oštećenja. Pretilost je povezana s povećanim rizikom od nekih malignih bolesti, poput raka dojke, debelog crijeva i endometrija, kao i s psihičkim posljedicama, depresijom, anksioznošću i narušenim samopouzdanjem – kaže Šabanović.

Dakle, pretilost utječe na kvalitetu i duljinu života, no dobra je vijest da čak i umjereni gubitak težine može značajno smanjiti zdravstvene rizike i poboljšati cjelokupno zdravlje.

Kada je pretilost već razvijena, osobito ako postoje popratni zdravstveni problemi, cilj više nije brzo mršavljenje, već sigurno, održivo i medicinski opravdano smanjenje tjelesne težine.

– Prvi korak je razumjeti uzrok. Pretilost je često povezana s inzulinskom rezistencijom, hormonskom neravnotežom, poremećajima rada štitnjače, perimenopauzom ili kroničnim stresom. Zato je važno individualno procijeniti zdravstveno stanje i prilagoditi pristup. Isti plan ne funkcionira jednako za sve. Prehrana treba biti strukturirana, ali ne restriktivna. Fokus je na dovoljnim količinama proteina za očuvanje mišićne mase, obilju povrća i vlakana za regulaciju apetita i šećera u krvi, kvalitetnim masnoćama, te ograničenju ultraprocesirane hrane i skrivenih šećera – naglašava Šabanović.

Posebno treba biti oprezan s kroničnim bolesnicima. Za osobe s dijabetesom, inzulinskom rezistencijom ili hormonalnim problemima, stabilna razina glukoze u krvi ključna je za uspjeh.

– Tjelesna aktivnost mora biti prilagođena zdravstvenom stanju. Ne mora to biti intenzivan trening. Redovito hodanje, lagani treninzi snage ili vježbe s malim opterećenjem često daju bolje dugoročne rezultate od preopterećenja tijela. Jednako su važni san i upravljanje stresom. Kronični stres i manjak sna povećavaju kortizol koji izravno koči gubitak masnog tkiva, posebice u području trbuha. Za određene osobe može biti potrebna medicinska potpora, suplementacija, terapija ili u nekim slučajevima farmakološki ili kirurški pristupi, ali uvijek kao dio šireg, kontroliranog plana – zaključuje za Faktor nutricionistica izv. prof. dr.sc. Marizela Šabanović.

Stoga smanjenje tjelesne težine kod pretilosti sa zdravstvenim problemima zahtijeva individualan, stručan i dugoročan pristup, s fokusom na zdravlje, a ne samo na brojku na vagi.