Vlada Federacije BiH priprema izmjene i dopune Zakona o južnoj plinskoj interkonekciji, koje bi mogle otvoriti prostor da se u zakonskom tekstu kao investitor izravno upiše privatna tvrtka, što je potez koji, prema mišljenju stručnjaka, nema uporište u europskoj praksi.
Dok energetski stručnjaci upozoravaju na ozbiljne rizike po javni interes i cijeli koncept nazivaju “hibridnim”, dio saborskih zastupnika bez zadrške podržava ulazak stranog kapitala, uz poruku da domaće institucije nisu sposobne voditi ključne infrastrukturne projekte.
Vlada Federacije BiH priprema izmjene i dopune zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji, koje bi konačno trebale zaustaviti realizaciju jednog od najvažnijih energetskih projekata u zemlji.
Prema informacijama kojima raspolaže Faktor, u toku je telefonska sjednica Vlade FBiH na čijem je dnevnom redu ovaj zakon.
Kako javljaju pojedini mediji, o ovim bi se izmjenama moglo raspravljati idućih dana, a Vlada razmišlja o prilično neobičnom rješenju – da se ime investitora koji će realizirati projekt upiše izravno u zakon.
Hibrid bez presedana
Almir Bečarević, energetski stručnjak i bivši direktor BH GAS-a, kaže za Faktor da je on jedan od kreatora Južne interkonekcije, odnosno prijedloga za realizaciju tog projekta, te da je BH GAS kao državna kompanija to uradio.
– Zbog toga je BH GAS uvršten u taj prijedlog i to ima smisla, jer je u svim zemljama transport plina javna usluga. To u svim slučajevima rade državne tvrtke i omogućavaju priključak na plinski sustav svima koji žele trošiti prirodni plin – ističe Bećarević.
Tvrdi da ovo što se sada radi više nije Zakon o južnoj interkonekciji, već da je to “hibrid”.
– Moj jedini komentar na to je da je to besmislica, jer prozivati privatnu tvrtku da radi posao transporta plina, što je u biti javna usluga, isto je kao da je prozvana privatna tvrtka na prijenosnom sustavu Elektroprijenosa, a onda je ona radila prijenos električne energije ili, primjerice, Javna željeznička tvrtka i uz nju dodate tu privatnu tvrtku, a to su dva primjera koji ilustriraju današnju besmislenost svega što se radi – objašnjava. Bečarević.
Dodaje da, osim toga, ne zna što će izaći kao konačni prijedlog jer su se pojavile informacije da tvrtka želi samo graditi, ali ne i upravljati.
– To znači da se postavlja pitanje tko će sutra upravljati tim sustavom i kako Vlada Federacije BiH misli u konačnici platiti kredit koji će ova tvrtka najvjerojatnije preuzeti, jer nitko neće graditi južnu interkonekciju bez protugarancije Vlade Federacije BiH. Tko je taj koji će odlučiti što će biti zalog toj firmi koja će dati određeni novac, a to, primjerice, BH GAS ili Vlada FBiH nisu mogli. Onoga tko sada gradi ne zanima koliko će to koštati i kolika će biti kamata, njega zanima tko će dati zalog – naglašava Bečarević.
Ističe da ovo više nije Zakon o južnoj interkonekciji, te da je to “hibrid” nečega i da toga nema nigdje u Europi.
– Stavljati nekoga u Zakon, a da to nije državna tvrtka, po meni je besmislica. Ovdje se radi nešto što, po meni, nije po europskim direktivama, odnosno po onome što je u Srbiji napravio Gazprom, dakle netko je tamo napravio privatnu tvrtku za transport plina, ali je bio i vlasnik i to je kršilo sve europske propise i direktive.
Opet, s druge strane, nemamo takav primjer jer u Hrvatskoj postoji državna tvrtka, u Sloveniji postoji državna tvrtka, u Europi u svim zemljama to rade državne tvrtke. A Elektroprijenos je državna tvrtka i nikome ne bi palo na pamet dovesti privatnu tvrtku da upravlja dalekovodima i petljati se u nešto što je isključivo državni posao – zaključuje Bečarević.
Američki kapital dobrodošao
Mirza Čelik, zastupnik DF-a u Parlamentu FBiH, kazao je za Faktor da podržava sve vrste ustupaka kada je u pitanju američki kapital, te da će predložiti Klubu da glasa da američka kompanija koja planira graditi plinovod za Južnu interkonekciju bude uvedena u zakon.
– Vidite, ja podržavam sve koncesije, pa i koncesije za zračne luke, Sarajevo i Mostar, jer naša vlast nije sposobna time upravljati, sve će uništiti. S druge strane, ako američki kapital uđe u Bosnu i Hercegovinu, on će biti zaštićen – kazao je Čelik.