Izmjene i dopune Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju koje je usvojila Vlada Federacije BiH sadrže diskriminirajući članak 81. koji je u potpunosti izmijenjen u odnosu na važeći Zakon o PIO-u, a koji “uređuje” izračun najniže mirovine.
Prema sadašnjem zakonu, najnižu mirovinu ima osoba koja, primjerice, ima 15, 17 ili 19 godina staža i ima 65 godina, a ona sada iznosi 599 KM.
Prođe li ovaj članak, novi umirovljenici s ovim uvjetima imat će znatno niže mirovine.
U izmjenama članka 81. navodi se da najniža starosna mirovina ovisi o duljini mirovinskog staža i utvrđuje se u postotku od prosječne mirovine isplaćene za prosinac prethodne godine. Tako za manje od 20 godina mirovinskog staža i 65 godina života mirovina ne može biti niža od 60 posto prosječne mirovine.
Sada prosječna mirovina iznosi 651 KM, a 60 posto tog iznosa je 390 KM.
Nadalje, u izmjenama i dopunama članka 81. stoji da za 25 i više godina mirovinskog staža, a manje od 30 godina mirovina ne može biti niža od 70 posto od prosječne mirovine, a za 30 i više godina mirovinskog staža, a manje od 35 godina mirovina ne može biti niža od 75 posto.
Za 35 godina mirovinskog staža i više, a manje od 40 godina mirovina ne može biti niža od 85 posto, a za 40 godina mirovinskog staža i više ne može biti niža od 95 posto.
U obrazloženju stoji da su umirovljenici tražili izmjene članka 81.
– U cijelosti je izmijenjen članak 81. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju. Na pisani zahtjev predstavnika umirovljenika u Federaciji BiH značajno je izmijenjena sada važeća odredba članka 81., gdje je zadržan zaštitni mehanizam najniže mirovine uz značajne korekcije u vidu osiguranja višestruke razine najniže mirovine korisnicima mirovina.
Prijedlog udruge umirovljenika ukazao je na potrebu zaštite sustava mirovinskog osiguranja u Federaciji BiH od prijevara i zlouporaba koje su evidentne, a prema kojima osiguranici manipuliraju sustavom kroz postojeću odredbu kojom se svjesno ide prema minimalnom broju godina osiguranja (15 godina staža), za koji se plaćaju minimalni doprinosi za mirovinsko i invalidsko osiguranje. Obračunata mirovina u tom slučaju iznosi približno 200 do 300 KM, ali zbog postojeće odredbe stavka 1. članka 81. takvim osiguranicima isplaćuje se iznos koji nije manji od najniže mirovine, odnosno cca. 590 KM – navodi se u obrazloženju Federalnog ministarstva rada i socijalne politike i dodaje:
– Razliku od stvarno obračunatog iznosa mirovine do iznosa najniže mirovine plaćaju drugi osiguranici koji su radili cijeli radni vijek, što je nepravedno. U tom kontekstu, osiguranici svjesno idu na minimalni staž (15 godina staža) i minimalne uplate, računajući da će dobiti relativno visok iznos najniže mirovine i time potrošiti znatno više sredstava u odnosu na njihov financijski doprinos u mirovinskom sustavu. Budući da na temelju odluka najviših sudskih instanci više ne postoje ograničenja u pogledu mogućnosti istovremenog primanja mirovine i plaće, isplata najnižeg iznosa mirovine postaje primamljiva i gotovo pravilo, posebice za mlađe osiguranike.
Navode da “mlađi osiguranici rade bez prijave na osiguranje, uzimajući bruto iznos plaće bez plaćanja doprinosa, što nedvojbeno dovodi do kolapsa mirovinskog sustava”.
Dodaju da “destimulativno djeluje na osiguranike koji imaju 20, 30 ili do 40 godina staža osiguranja i koji su zaštićeni tzv. zajamčenom mirovinom u iznosu od cca 680 KM”.
Treba napomenuti da zajamčena mirovina nije 680 KM nego 715 KM. Toliko o njihovom poznavanju materije.
Predstavnici umirovljenika ranije su se po tko zna koji put ogradili od ovog članka, ponovivši da nisu tražili ovakvu izmjenu članka 81., ali su rekli da osoba koja ima 35 i više godina staža ne može imati istu mirovinu kao ona koja ima 15, 17… godina staža.