Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće (VSTV) Bosne i Hercegovine oglasilo se priopćenjem za javnost povodom, kako navode, brojnih pitanja o eventualnoj odgovornosti nositelja pravosudnih funkcija u vezi s izvršenjem posljedica pravomoćne kaznene presude Suda BiH u predmetu Milorad Dodik.
Kako su naveli, VSTV je pisanim putem obaviješten od Ureda disciplinskog tužitelja (UDT) da je UDT razmatrao postupanje Osnovnog suda u Banjoj Luci u predmetu koji je formiran na temelju informacije i zaključka Stalne komisije za efikasnost i kvalitet sudova.
– Analizom navedene dokumentacije koju je Uredu dostavilo Stalno povjerenstvo za učinkovitost i kvalitet rada sudova, te dokumentacije koju je Uredu dostavio predsjednik VSTV-a Bosne i Hercegovine, kao i dokumentacije pribavljene od Ureda, Ured je zaključio da u postupanju sudaca izvanparničnog vijeća Osnovnog suda u Banjoj Luci nema obilježja disciplinskog prekršaja, te da u konkretnom slučaju ne postoji obilježje disciplinskog prekršaja. slučaju radi se o sudskoj odluci – stoji u obavijesti UDT-a.
Nakon toga slijedi obrazloženje ove odluke:
Analizom dokumentacije pribavljene od Suda BiH proizlazi da je presudom Suda BiH, koja je postala pravomoćna presudom Apelacionog vijeća Suda BiH, optuženom, uz kaznu zatvora u trajanju od jedne godine, izrečena i mjera sigurnosti zabrane obavljanja dužnosti predsjednika Republike Srpske u trajanju od šest godina, od dana pravomoćnosti presude. Navedena presuda dostavljena je Središnjem izbornom povjerenstvu Bosne i Hercegovine (SIP BiH) radi evidentiranja izrečene mjere sigurnosti i pravnih posljedica osude, a pravne posljedice osude razjasnio je i Sud BiH, navodeći da one „…nisu kaznenopravne sankcije, zbog čega se ne određuju, izriču niti unose u presudu te da postupaju po zakonu. automatski, odnosno po sili zakona, u slučaju pravomoćnosti osude za kazneno djelo iz članka 203.a stavak 1. KZ BiH“.
Sud BiH je poduzeo sve mjere i radnje u vezi sa izvršenjem presude, odnosno izvršenjem kaznenopravnih sankcija izrečenih presudom i to kaznom zatvora u trajanju od jedne godine, koja je na zahtjev osuđenog odlukom Suda BiH zamijenjena novčanom kaznom, dok je mjera sigurnosti zabrane predsjednika Republike Srpske u trajanju od šest godina. godine, od dana pravomoćnosti presude, izvršeno je dostavljanjem pravomoćne presude SIP-u BiH, koji je potom donio odluku o prestanku mandata predsjednika Republike Srpske u odnosu na optuženog. Također, naplaćeni su i troškovi kaznenog postupka, uz zaključak da Sud BiH nije nadležan za izvršenje pravnih posljedica osuđujuće presude.
Dana 09.03.2026. dana 13. ožujka 2026. godine, po zahtjevu VSTV-a Bosne i Hercegovine za dostavu informacija o poduzetim aktivnostima u vezi s brisanjem osuđenog Milorada Dodika kao predsjednika političkog subjekta Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) iz registra političkih organizacija Osnovnog suda u Banjoj Luci, dana 13. ožujka 2026. godine, dostavio odgovor u kojem je, između ostalog, navedeno: Sud Bosne i Hercegovine je poduzeo sve mjere i radnje iz nadležnosti Suda Bosne i Hercegovine, te da nije nadležan za izvršenje pravnih posljedica osude koje nastaju po sili zakona, a koje je dužan izvršiti organ kod kojeg je pravomoćno osuđena osoba evidentirana kao službena, odnosno odgovorna osoba.
Postupajući sudija je naveo da prema Zakonu o vanparničnom postupku Republike Srpske, registarski sud može pokrenuti vanparnični postupak po službenoj dužnosti: “u slučajevima i pod uvjetima određenim ovim ili drugim zakonom”.
U postupanju Osnovnog suda u Banjoj Luci odbijen je prijedlog SIP-a BiH koji je dostavio podnesak Sudu BiH, a kojim je od SIP-a traženo poduzimanje svih radnji u cilju evidentiranja i provođenja mjera sigurnosti i pravnih posljedica osude u odnosu na pravomoćno osuđenog Milorada Dodika.
Donošenju navedene odluke prethodio je sljedeći postupak Osnovnog suda u Banjoj Luci: Rješenjem Osnovnog suda u Banjoj Luci, sud je vratio podnesak SIP-u BiH na ispravku i dopunu s nalogom da CIK BiH u roku od osam dana jasno utvrdi da li se radi o prijedlogu tog organa za pokretanje vanparničnog postupka za upis promjene podataka upisanih u registar političkih organizacija koji vodi sud, a koji se odnosi na političke stranke SNSD, uz napomenu da će podnesak biti odbačen ukoliko ne bude vraćen sudu u ostavljenom roku ili se vrati bez ispravke.
SIP BiH je navedenu odluku Osnovnog suda u Banjoj Luci dostavio Sudu BiH, na što je Sud BiH odgovorio SIP-u BiH, također dopisom, koji se u svom sadržaju pita da li je SIP BiH postupio po naredbi registarskog suda iz navedene odluke, uz ponovno pojašnjenje da se pravne posljedice osude ne izvršavaju u kaznenom sudu jer nisu kaznenopravne sankcije, već da postoje kaznene sankcije. svakako je razlog da se izvrši od Osnovnog suda u Banjoj Luci, kao nadležnog registarskog suda.
Nakon prijema navedenog dopisa Suda BiH, SIP BiH je uputio dopis Osnovnom sudu u Banjoj Luci s odgovorom u kojem se poziva na Zakon o političkim organizacijama, te navodi da nije u nadležnosti CIK-a BiH da podnosi prijedlog, odnosno pokreće vanparnični postupak za upis promjene podataka upisanih u registar političkih organizacija za bilo koju političku stranku. Isti dopis CIK BiH dostavio je Sudu BiH kao odgovor na zahtjev za informaciju o postupanju po zahtjevu Osnovnog suda u Banjoj Luci za postupanje po podnesku.
Nakon prijema dopisa SIP-a BiH, Osnovni sud u Banjoj Luci donio je rješenje kojim se odbija prijedlog SIP-a BiH.
U obrazloženju se, između ostalog, navodi da SIP BiH nema aktivnu legitimaciju za pokretanje vanparničnog postupka za upis promjena podataka upisanih u registar političkih organizacija za bilo koju političku stranku, pa ni za SNSD, te da izvršenje pravnih posljedica kaznene presude u dijelu prestanka oblika unutarnjeg organiziranja političke organizacije nije u nadležnosti SIP-a BiH niti SIP-a. da li je to primjenjivo u konkretnom slučaju, s obzirom da je Milorad Dodik stranački dužnosnik, ali ne i sama politička organizacija ili njen organizacijski oblik.
Rješenjem je odlučeno i o zahtjevu za pokretanje postupka po službenoj dužnosti za brisanje Milorada Dodika kao osobe ovlaštene za zastupanje i zastupanje političke organizacije SNSD iz registra političkih organizacija koji vodi Osnovni sud u Banjoj Luci, jer se Osnovni sud u Banjoj Luci pozvao na Zakon o vanparničnom postupku koji propisuje da se postupak pokreće prijedlogom fizičke ili pravne osobe, tijela određenog ovim zakonom, te da je propisano da izuzetno sud pokreće vanparnični postupak po službenoj dužnosti u slučajevima i pod uvjetima propisanim ovim zakonom, a koji prijedlog nije podnijelo lice ili tijelo propisano zakonom, niti je Zakonom o vanparničnom postupku Republike Srpske, niti Zakonom o političkim organizacijama, niti drugim zakonom, da sud koji vodi registar političkih organizacija po službenoj dužnosti pokreće postupak za brisanje osobe ovlaštene za zastupanje političke organizacije iz registra.
Protiv navedenog rješenja nije uložena žalba Okružnom sudu u Banjoj Luci.
Osnovnom sudu u Banjoj Luci dostavljen je podnesak Suda Bosne i Hercegovine u kojem se Sud BiH poziva na podneske CIK-a BiH ranije dostavljene registarskom sudu, a dostavljene su prvostupanjska i drugostupanjska presuda Suda Bosne i Hercegovine. Povodom navedenog dopisa kao podneska sudu, a prema informacijama koje je predsjednik Osnovnog suda u Banjoj Luci dostavio na zahtjev predsjednika VSTV-a BiH, Osnovni sud u Banjoj Luci je podneskom Sudu BiH odgovorio da su poduzete radnje po prijedlogu SIP-a BiH i dostavio rješenje.
Stoga je stav Suda Bosne i Hercegovine da pravne posljedice osude nastupaju automatski, po sili zakona, pravomoćnošću presude, da je u konkretnom slučaju Sud BiH kazneni sud koji izriče sankcije, ali nema pravni mehanizam niti ovlasti samostalno vršiti administrativne upise ili brisanja u registre političkih stranaka kod nadležnih sudova, te da su postupci pred Sudom BiH krivični. Bosne i Hercegovine završila uručenjem presude SIP-u BiH, te da je isto tako navedene presude dostavila registarskom sudu, a da punu provedbu presude trebaju provesti druga tijela (kao što je SIP, odnosno registarski sudovi).
Stav Osnovnog suda Banja Luka, mjesno nadležnog registarskog suda koji vodi registar političkih organizacija, je da u vanparničnom postupku za upis promjene podataka upisanih u registar političkih organizacija ne može postupati po službenoj dužnosti bez formalnog zahtjeva ovlaštene osobe, da Zakonom o političkim organizacijama i Zakonom o vanparničnom postupku nije predviđena mogućnost da sud samoinicijativno izbriše dužnosnika, u konkretnom slučaju. slučaju predsjednika političkog subjekta, na temelju dopisa drugog suda ili treće strane (kao što je CIK), te da je za promjenu podataka u sudskom registru potreban podnesak same političke stranke.
Prema dokumentaciji i informacijama do kojih je Ured došao, proizilazi da ni Sud BiH ni SIP BiH nisu donijeli pravomoćnu presudu političkoj organizaciji, u konkretnom slučaju SNSD-u, koja u smislu člana 23. Zakona o političkim organizacijama ima svojstvo ovlaštenog predlagača za promjenu podataka u registru.
Ured je također razmatrao odredbe o mogućem sukobu nadležnosti u smislu Zakona o kaznenom postupku Bosne i Hercegovine i Zakona o kaznenom postupku Republike Srpske, a one ukazuju na sukob nadležnosti u pogledu vođenja kaznenog postupka, koji u konkretnom slučaju nije primjenjiv.
Pribavljena je i odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine donesena u postupku odlučivanja o apelaciji Milorada Dodika, kojom se odbija i djelimično odbija apelacija Milorada Dodika protiv presuda Suda Bosne i Hercegovine i odluka SIP-a Bosne i Hercegovine (u kojem dijelu se apelacija odbija), u kojoj je Ustavni sud Bosne i Hercegovine naveo u pogledu primjene čl. 203.a KZ-a Bosne i Hercegovine: „Iz stanja spisa proizlazi da su redovni sudovi prvi put primijenili i protumačili član 203.a u apelantovom predmetu KZBiH, te se stoga ne može govoriti o usporednim situacijama/presedanima…“.
– Dakle, prema stavu Suda BiH, registarski sud je nadležan postupati po službenoj dužnosti u slučajevima promjene podataka iz registra, dok s druge strane, Osnovni sud u Banjoj Luci, pozivajući se na član 3. stav 1. Zakona o vanparničnom postupku, svojom odlukom daje drugačije stajalište.
U konkretnom slučaju radi se o odlukama i pravnim stajalištima raznih sudova u BiH, zbog čega se, a uzimajući u obzir dosadašnju praksu stegovnih tijela u odnosu na ovakva pravna pitanja, ne može tvrditi da je počinjen stegovni prekršaj propisan Zakonom o VSTV-u BiH.
S tim u vezi, imajući u vidu odredbe člana 87. Zakona o VSTV-u Bosne i Hercegovine, Ured nema ovlasti da razmatra sudske odluke i konačan stav izražen u rješenju vijeća Osnovnog suda u Banjoj Luci, te da i tumačenje pravnih normi o nadležnosti spada u meritornu sudsku funkciju, koju je u konkretnom slučaju dao Osnovni sud u Banjoj Luci rješenjem. protiv kojeg nije izjavljena žalba – stoji u obavijesti UDT-a.
Dodaje se i da je Zakonom o VSTV-u BiH propisano da sudija ili tužitelj nije odgovoran za mišljenje koje daje niti za odluke koje donosi u okviru svoje službene dužnosti.
– Prema stavu VSTV-a Bosne i Hercegovine od 18.07.2014. godine: “Člankom 87. Zakona o Vijeću propisan je funkcionalni imunitet nositelja pravosudnih funkcija u kaznenom i parničnom postupku, u odnosu na mišljenje koje daju ili odluke koje donose u okviru službene dužnosti, što je jedno od jamstava njihove neovisnosti. Dakle, zakonodavac je svim nositeljima pravosudnih funkcija dao imunitet u svakom predmetu u kojem postupaju, bez ikakve mogućnosti da Vijeće ili Ured disciplinskog tužitelja svojom odlukom, odobrenjem ili stavom utječe na primjenu ovog instituta u praksi” – navodi se u obavijesti.
Navode i raniju praksu kroz stajalište izneseno u odluci Drugostupanjske disciplinske komisije “PDK (Prvostupanjska disciplinska komisija) je prilikom donošenja Odluke o zaključenju likvidacionog postupka pravilno utvrdila da je tužena, s obzirom na odredbu članka 87. Zakona o VSTV-u BiH kojom je propisano da sudac ne može odgovarati za odluke koje donosi u okviru svoje službene dužnosti. dužnosti, a posebice jer je postojala mogućnost izjavljivanja pravnog lijeka protiv Rješenja o zaključenju likvidacijskog postupka, pa ako je sudac pogriješio, to se moglo ispraviti kroz žalbeni postupak na navedeno rješenje…”.
– Cijeneći sve navedeno Ured je donio rješenje kojim se prigovor odbija primjenom članka 82. stavka 1. točke e. Poslovnik o radu Vijeća – navodi se.