Zavod za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo u protekla 72 sata imao je 20 posto veći priliv pacijenata od uobičajenog.
U navedenom razdoblju pomoć u ovoj zdravstvenoj ustanovi zatražilo je 1.500 pacijenata, od čega 1.250 u centralnoj, a još 250 u Hitnoj pomoći.
Obavljeno je i 250 intervencija na terenu i 179 kućnih posjeta.
Osam prometnih nesreća
U posljednja 72 sata liječnici hitne pomoći obavili su pet reanimacija, od kojih su dvije bile mlađe od 25 godina, a zbrinuli su ozlijeđene nakon osam prometnih nesreća.
– Najviše nam se javljalo pacijenata s kardiovaskularnim i neurološkim bolestima. Kada je riječ o reanimacijama, srećom svi su uspješno reanimirani i upućeni na daljnje liječenje. Nažalost, i to moram istaći, srčani zastoji su u posljednje vrijeme vrlo česti, ali ono što zabrinjava jeste da sve više pogađaju mlade ljude – kaže dr. Nejra Jonuz-Gušić, specijalistica urgentne medicine.
dr. Nejra Jonuz-Gušić, spec. urgentne medicine
Dodaje kako vrijeme uvelike utječe na kardiovaskularne i neurološke probleme, a pacijenti se najčešće žale na povišeni krvni tlak, aritmije, bolove u prsima, a zabilježen je i povećan broj moždanih udara.
– Očito je da dobna granica za infarkt i moždani udar više ne postoji i da sve više mladih ljudi prolazi kroz takva stanja. Zato je poruka da svi trebamo biti oprezni, slušati tijelo i raditi na prevenciji. Liječnici u posljednje vrijeme sve više ističu kako je dobna granica za srčane bolesti i srčani zastoj gotovo neprepoznatljiva – dodaje Jonuz-Gušić.
Značajan je i broj osoba s respiratornim problemima, što je, ističu u Hitnoj pomoći, za očekivati u ovo doba godine kada vladaju razni alergeni.
– To je razdoblje kada astmatičari imaju pogoršanja, a tu su i kronični i alergijski bronhitisi. Javljaju nam se i oni s ozljedama ekstremiteta, jer mnogi od njih su vani, obrađuju zemlju, izvode građevinske radove – naglašava Jonuz-Gušić.
Kako se ponašati po vrućem vremenu
S obzirom na to da meteorolozi za naredne dane najavljuju visoke temperature, iz sarajevske Hitne pomoći upozorili su građane na oprez.
– Toplinski valovi polako postaju uobičajena pojava u našim krajevima, zbog klimatskih promjena. U takvim stanjima iznimno je važno pridržavati se preporuka liječnika, posebice onih koje se odnose na kronične bolesnike, starije osobe, djecu i trudnice. Kronični bolesnici trebali bi redovito uzimati propisanu terapiju i nikako ne izlaziti vani između 10 i 17 sati. osim ako baš moraju. Radove treba završiti rano ujutro i navečer, a tijekom dana boraviti u prostorijama zaštićenim od sunca.
Svima je važno ne preskakati obroke i jesti laganu sezonsku hranu bogatu voćem i povrćem. Izbjegavajte teške, masne i začinjene obroke. Vrlo je važno piti dovoljno tekućine kako biste izbjegli dehidraciju. Najbolja je obična voda i negazirana pića poput limunade i biljnih čajeva. Izbjegavajte pića s kofeinom, alkoholom i šećerom jer mogu uzrokovati veću dehidraciju. Poželjno je tuširati se mlakom vodom i nositi prozračnu odjeću od prirodnih materijala (pamuk, lan, svila) – preporučuje Jonuz-Gušić.
A pravilnim hlađenjem prostora u kojem boravite izbjeći ćete zdravstvene probleme.
To znači da za vrijeme vrućina, prema riječima liječnika, razlika u temperaturi vani i u stanu i automobilu ne smije biti veća od 10 Celzijevih stupnjeva.
– Recimo, ako je vani 40 stupnjeva, nije normalno da klima u stanu bude na 19 stupnjeva. Jer kad smo u hladu krvne žile nam se skupe i onda imate jedan tlak. Čim izađete van, kod naglog pada tlaka krvne žile se automatski rašire (prošire), a to može biti praćeno kolapsima i još težim stanjima – rekla je Jonuz-Gušić.