Od 2018. do 2021. godine u Bosni i Hercegovini je registrirano samo 12 novih lijekova.
Koliko je takva terapija bila dostupna pacijentima od 2021. do 2024. godine, trebalo bi se doznati 19. svibnja.
No, kako nam je rečeno iz Udruženja inovativnih proizvođača lijekova u BiH, očekuje se da će brojke biti još gore.
Ana Petrović, predsjednica Udruge, kaže da će prema svim pokazateljima od 2021. do 2024. u našoj zemlji biti registrirano samo osam inovativnih lijekova.
Planirano uvođenje terapija
– Vjerojatno bi sada netko iz zdravstvenih vlasti rekao da se radi o većem broju, ali to su uglavnom terapije koje su nabavljane kroz različite programe ili projekte (milosrdno liječenje), što znači da ti lijekovi nisu i ne moraju biti registrirani u BiH – pojašnjava Petrović.
Predstavnici Udruženja nedavno su održali sastanak s liječnicima i predstavnicima pacijenata, na kojem je zaključeno da je razlog slabe dostupnosti inovativnih terapija za pacijente u Bosni i Hercegovini registar pacijenata, koji naša zemlja nema na državnoj razini.
Zbog toga, kaže Petrović, nema planiranog uvođenja inovativnih terapija u smislu onoga što će biti stavljeno na listu lijekova.
– Farmaceutskoj industriji potpuno je jasno da ne postoji sustav niti država koja može svim pacijentima omogućiti inovativne terapije. To nije slučaj u Švicarskoj ili Švedskoj, međutim, poanta je da se te zemlje bave svojim pacijentima i nađu način kako pomoći što većem broju njih u smislu terapije koja će im najbolje pomoći u liječenju – dodaje Petrović.
Ana Petrović
FOTO: FTV
U Federaciji BiH lista lijekova Fonda solidarnosti nije revidirana od 2019. godine.
Kada bi se redovito revidirao, kako kaže Perović, imali bismo neku dinamiku, pa bismo mogli pratiti i odlučivati koji će lijek ući u zemlju ove i iduće godine.
– Nakon sedam godina neobnavljanja liste došli smo u situaciju da nam za isti broj pacijenata treba jako velik broj lijekova. Upravo je to najveći izazov za federalne institucije – kaže Petrović.
Prema informacijama do kojih je Faktor došao proteklih mjeseci, stručna povjerenstva su prošle godine sačinila listu lijekova i poslala je Federalnom ministarstvu zdravstva.
Iako je ranije iz Vlade FBiH naglašeno da će popis biti završen najkasnije do kraja ožujka, to se nije dogodilo.
Sredina je svibnja, a nitko sa sigurnošću ne zna kada će pacijentima, pa tako i onim najtežim – onkološkim, biti dostupne novije terapije.
Iz Udruženja inovativnih proizvođača lijekova u BiH kažu da je Federalno ministarstvo zdravstva završilo posao i Listu lijekova uputilo Ministarstvu finansija, odnosno Federalnoj vladi.
– Udruga je dobila informaciju da je popis davno otišao u Ministarstvo financija, odnosno Vladu, te da su oni ključna institucija koja bi trebala dati suglasnost za njegovo stupanje na snagu. Procjenjuje se da je vrijednost liste lijekova 150 milijuna KM i tu zapravo treba osigurati novac. No, ono što treba naglasiti je da se ove godine taj novac neće koristiti, jer lista još nije dostupna i pitanje je, čak i ako se donese u sljedećih mjesec dana, hoće li biti dostupna pacijentima u sljedećih 60 dana. Jer kada lista lijekova stupi na snagu, moraju se provesti sve zakonom predviđene aktivnosti oko javne nabave, osiguranja tih lijekova… a svi znamo koliko ti postupci traju – ističe Petrović.
Proširenje indikacija
Udruženje je, kaže, dobilo uvjeravanja Federalnog ministarstva zdravstva da je ministar u potpunosti otvorio vrata struci – onkolozima, hematolozima, imunolozima, gastroenterolozima… da na listu stave one lijekove (koji su registrirani u BiH) za koje znaju da su najnovije terapije i da za mnoge od njih prošire indikacije.
– Ako ostane kako je rekao ministar zdravstva, pacijentima će to puno značiti – dodaje Petrović.
Iz Udruge ističu i izazov javne nabave, procesa koji će, kako navode, dodatno produžiti postupak nabave terapija.
– Kao i sve drugo u Bosni i Hercegovini, lijekovi se nabavljaju putem javnih nabavki. Inovativni lijekovi, koji su pod patentnom zaštitom, koji je naveden u indikaciji i nema druge konkurencije, također se nabavljaju kroz ovaj proces i prolaze kroz cijelu torturu. S druge strane, vidimo da su fondovi pritisnuti mehanizmom javne nabave na neki način dovedeni u situaciju da zbog proračuna nabavljaju najjeftinije lijekove, pri čemu ponuđač pravi cjenovni damping, a onda na kraju, kada ga „sruši“, ne uspije isporučiti lijek zdravstvenoj ustanovi jer ga nema na tržištu. Dakle, imamo situaciju da je postupak javne nabave formalno-pravno ispoštovan, ali na kraju lijeka koji je prošao listu nema i pacijenti ostaju bez terapije. Riječ je o najčešćim lijekovima koji se na listama kliničkih centara pojavljuju kao deficitarni. Riječ je o starim onkološkim lijekovima (prva linija terapije) koje proizvodi vrlo malo svjetskih farmaceutskih kompanija – objašnjava Petrović.
Drugi aspekt za inovativnu industriju je, kaže, to što inovativni lijekovi u većinu okolnih zemalja ulaze posebnim ugovorima.
– To je mehanizam da pacijenti na najbrži mogući način dobiju najbolji mogući lijek. U takvim situacijama proizvođač lijekova zajedno s fondom dijeli “rizik” jer preuzima dio troškova. Iako nam je potvrđeno da je to moguće u okviru javnih nabava, još uvijek veliki broj institucija, prvenstveno u Federaciji BiH, ne koristi ovaj model. U RS fond u potpunosti koristi spomenuti model, pa ispada da će u tom entitetu inovativni lijek brže doći do pacijenata nego u Federaciji. To je nešto što koči dostupnost lijekova i onemogućuje farmaceutskim kompanijama da uopće dođu do pacijenata u BiH – zaključuje Petrović.