Zastupnik Amir Purić u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH na jednoj od sjednica u okviru zastupničkog sata postavio je pitanje JP Autoceste FBiH koliko je sredstava do sada utrošeno za realizaciju projekta brze ceste Bihać – Cazin – Velika Kladuša – Republika Hrvatska.
Potrebno je 300 milijuna KM
Riječ je o strateškom infrastrukturnom pravcu dugom gotovo 46 kilometara koji bi trebao poboljšati povezanost Krajine s Republikom Hrvatskom i Europskom unijom, povećati sigurnost u prometu i pridonijeti gospodarskom razvoju ovog dijela Federacije Bosne i Hercegovine. Autocest je ovu dionicu nazvao “novom razvojnom okosnicom Krajine”.
– Za realizaciju projekta brze ceste Bihać – Cazin – Velika Kladuša – Republika Hrvatska od 2022. do 2026. godine utrošeno je 4.679.405 KM, od čega je za izradu idejnog rješenja utrošeno 4.250.566 KM, a na ime eksproprijacije 428.839 KM – stoji u odgovoru JP Autoceste Federacije BiH. reprezentativno pitanje Purića.
Dodaju da je u razdoblju 2018.-2020. Za izradu idejnog projekta brze ceste Ključ – Bihać – granica Republike Hrvatske u 2008. godini utrošeno je 2.241.333,57 KM.
– Predviđeni rok izgradnje prve dionice brze ceste Bihać – Cazin (Čoralić), dužine 17,95 kilometara, je 36 mjeseci od dana potpisivanja ugovora o izgradnji, a nakon uspješno završenih pripremnih aktivnosti izgradnje. Prema službeno izrađenom elaboratu, ukupna procijenjena vrijednost ovog udjela je oko 300 milijuna KM bez PDV-a, uključujući troškove glavnog projekta, eksproprijacije, građenja i nadzora nad građenjem – navode iz Autocesta.
Dotaknuli su se promjene namjene šumskog zemljišta ističući da to nije u njihovoj nadležnosti.
– Međutim, kao društveno odgovorno poduzeće, JP Autoceste FBiH su se u više navrata obraćali Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Vladi FBiH, Vijeću ministara BiH, Parlamentu BiH, Delegaciji Europske unije i OHR-u s prijedlozima za rješavanje ovog problema, ali do danas nismo dobili odgovor – kazali su iz Autocesta FBiH.
Zahtjev za promjenu namjene šumskog zemljišta može podnijeti vlasnik
Podsjetili su da je način promjene namjene šumskog zemljišta i privremenog korištenja šumskog zemljišta utvrđen člankom 1. Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH, bez obzira na trenutni upis vlasnika u zemljišne knjige.
Naveli su da je Vlada FBiH 15.11.2023. donijela odluku o promjeni namjene šumskog zemljišta i privremenom korištenju šumskog zemljišta za ostale namjene“ kojom se uređuje način promjene namjene šumskog zemljišta.
– Zahtjev za promjenu namjene šumskog zemljišta može podnijeti samo vlasnik zemljišta, a podnosi se kantonalnom ministarstvu uz izvod iz važećeg prostornog plana uređenja, izvod iz zemljišne knjige, presliku katastarskog plana, posjedovni list, a za planirani objekt: okolišnu suglasnost sukladno propisima o zaštiti okoliša, mišljenje/suglasnost organa nadležnog za poslove zaštite povijesnog i prirodnog naslijeđa, prethodnu vodnu suglasnost sukladno odredbama Zakona o zaštiti okoliša. propisa iz oblasti voda – navode iz Autocesta.