“Majka je udala (čitaj “prodala”) malodobno dijete i od mladoženjine obitelji tražila 3.000 KM, druga je dala malodobnu kćer za ovcu, a jedan otac je udao, odnosno prodao malodobnu kćer za litru rakije…”
Ovo su samo neki od šokantnih i tužnih primjera u Bosni i Hercegovini gdje su maloljetnički brakovi doveli do kršenja ljudskih prava i ignoriranja svih mogućih međunarodnih konvencija, a takve priče nažalost bilježimo i čitamo desetljećima.
Prema podacima UNICEF-a, godišnje se oko 12 milijuna djevojčica oženi prije punoljetnosti, što predstavlja temeljno kršenje prava djeteta, a ni Bosna i Hercegovina, iako formalno zabranjuje sklapanje braka prije punoljetnosti, nije pošteđena ovog problema. Naprotiv, ozbiljno se upozorava na prisilne maloljetničke brakove, koji u nekim situacijama mogu sadržavati elemente trgovine ljudima ili ekonomskog iskorištavanja, posebice djevojaka.
Što kažu pučki pravobranitelji?
Prema Instituciji ombudsmena za ljudska prava BiH, maloljetnički brakovi nisu masovni, ali su prisutni i zabrinjavajući, posebno u socijalno osjetljivim i marginaliziranim zajednicama. Podaci prikupljeni od centara za socijalni rad, sudova, tužiteljstava i policije pokazuju da postoje formalni brakovi s dopuštenjem suda, ali i neformalni zajednički život u koji stupaju maloljetnici, često izvan institucionalne evidencije.
– Tijekom izrade Posebnog izvješća, institucija pučkog pravobranitelja nije zaprimila pojedinačne pritužbe koje bi se izravno odnosile na navode o prodaji djece u svrhu sklapanja braka. Međutim, kroz suradnju s nevladinim organizacijama zabilježena su ozbiljna upozorenja o pojavama prisilnih maloljetničkih brakova, koji u određenim slučajevima mogu sadržavati elemente trgovine ljudima ili ekonomske eksploatacije djece, posebno djevojčica, posebno u marginaliziranim zajednicama – ističu za Faktor iz ove institucije.
U posebnom izvješću Institucije pučkog pravobranitelja ukazuje se da postoji opasnost od zlouporabe instituta dozvole za sklapanje braka maloljetnika, posebice u situacijama kada se ne ispituje dovoljno slobodna volja maloljetnika ili širi društveni kontekst u kojem se brak sklapa.
– Jedna od preporuka je da se razmotri mogućnost uklanjanja iznimaka koje dopuštaju brak mlađima od 18 godina – zaključuju.
Sociolog Srđan Vukadinović za Faktor ističe da zakonski okvir nije dovoljno strog i da je potrebno potpuno zabraniti sklapanje braka mlađima od 18 godina:
– BiH je potpisnica Konvencije o pravima djeteta. Ovdje se radi o djeci. Problem je što nemamo jasnu statistiku koliko zapravo postoji maloljetničkih brakova iu kojim sredinama. To otežava intervencije i prevenciju – smatra.
Vukadinović objašnjava da su glavni uzroci ovog problema siromaštvo, socijalna isključenost i kulturni pritisak zajednice.
– Unutar pojedinih marginaliziranih zajednica, posebice romske populacije, postoji pritisak da se maloljetne djevojke udaju radi ekonomske dobiti. Te se djevojke rano udaju, napuštaju školu i postaju ekonomski ovisne o muževima ili obiteljima kojima se pridruže. Time se povećava rizik od nasilja i dugoročne socijalne i zdravstvene štete – tvrdi Vukadinović.
Dodaje da je problem širi od romske zajednice, a sklapanje maloljetničkih brakova događa se i u siromašnim, ruralnim obiteljima, gdje su djeca posebno ugrožena zbog nedostatka obrazovanja i ekonomske samostalnosti.
Poziva na jačanje zakonskih okvira, točne statistike i obrazovne programe kako bi se spriječilo napuštanje školovanja djevojčica, njihova ekonomska ovisnost i dugoročne zdravstvene i sigurnosne posljedice.
– Bez jasnih podataka i sustavne koordinacije teško je reagirati. Nije cilj samo kažnjavanje, već prevencija, edukacija i zaštita prava djece – kaže Vukadinović.
Zakonske odredbe u BiH
U Bosni i Hercegovini, iako je zakonska dob za sklapanje braka 18 godina, obiteljski zakoni Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Brčko Distrikta dopuštaju sudski izuzetak već sa 16 godina, ako sud ocijeni da je brak u najboljem interesu maloljetnika.
Kada je riječ o kaznama u Federaciji BiH i Brčko Distriktu, za punoljetne osobe koje žive u izvanbračnoj zajednici s osobom mlađom od 16 godina, kao i za roditelja/staratelja koji to omogući, predviđena je kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine. Navođenje maloljetnika na sklapanje braka iz interesa kažnjava se kaznom do pet godina.
U Republici Srpskoj za ista djela predviđena je novčana kazna ili kazna zatvora do dvije godine, a za navođenje maloljetnika do tri godine.