Zakon o radu upućen Vladi, hoće li biti usvojen i što će to biti: Jeftiniji i lako zamjenjivi radnik, upitan topli obrok…?

Gdje je Prijedlog zakona o radu u Federaciji BiH i što se događa s primjedbama koje su resornom ministarstvu uputili predstavnici sindikata i poslodavaca u Federaciji BiH?

Ministar rada i socijalne politike Adnan Delić kaže da je upućen na Vladu Federacije BiH. Safudin Čengić, predsjedavajući Ekonomsko-socijalnog vijeća Federacije BiH (ESV), za Faktor tvrdi da ne zna ništa o tome i da čeka tematsku sjednicu ESV-a koju je ministar Delić obećao, te da ne zna što je s primjedbama koje su poslodavci uputili Ministarstvu na ovaj zakon.

– Ministar Delić je obećao zatražiti posebnu sjednicu Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH o Nacrtu zakona o radu u FBiH i još čekamo. Ne znam, pitat ću ministra za sjednicu – kazao je Čengić.

Samir Kurtović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, kaže za Faktor da ne zna ni da je Nacrt zakona o radu upućen Vladi FBiH, te da nikada nisu dobili odgovor na primjedbe koje su dali na zakonski prijedlog, a kojih je bilo mnogo, te da ne odustaju od onoga što su tražili.

– Sjednica Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH zakazana je za 25. svibnja ove godine. Očekujem da dobijem odgovore od Vlade FBiH – kazao je Kurtović.

Čini se da su četiri godine mandata ove vlade “pojeli skakavci”, te da od reformskih zakona koje obećava Vlada FBiH na čelu s Nerminom Nikšićem nema ništa.

– Kada je u pitanju Zakon o radu Federacije BiH, Federalno ministarstvo je putem radne skupine obavilo sve potrebne konzultacije i pribavilo potrebna mišljenja relevantnih institucija i partnera – kazala je Delić.

Haris Šabanović (SDA), zastupnik u Parlamentu Federacije BiH, kazao je za Faktor da od Zakona o radu FBiH u ovom mandatu neće biti ništa.

– Od toga nema ništa, kao što nema ništa od najavljenih fiskalnih reformi, dobili smo samo elektroničku fiskalizaciju i to ove godine neće biti provedeno. Od zakona o glavnom gradu nema ništa, bit će još jedna sjednica Parlamenta FBiH, možda dvije i to je to. Imamo četiri godine koje su “pojeli skakavci” – rekao je Šabanović.

Iako javnost nema uvid u to što stoji u samom Nacrtu zakona o radu u FBiH, Faktor je imao priliku vidjeti što je u prednacrtu, jer su Savez samostalnih sindikata BiH i Udruženje poslodavaca BiH imali niz primjedbi.

Iz Sindikata su i tada za Faktor tvrdili da ovakav prijedlog sigurnost radnog mjesta pretvara u privilegiju, a radnike gura u još veću neizvjesnost.

Jedna od najkontroverznijih novina je skraćenje otkaznih rokova i uvođenje niza novih razloga zbog kojih radnik može ostati bez posla. Umjesto jačanja zaštitnih mehanizama, predloženi članci Zakona poslodavcu zapravo pojednostavljuju proceduru, a radniku ostavljaju manje prostora za žalbu ili sudsku zaštitu.

Sindikati tvrde da bi to u praksi značilo da bi radnici mogli biti otpušteni uz malo ili nimalo prave obrane, a sudski postupci bi se vukli godinama – što mnoge već obeshrabruje od pokretanja tužbi.

U obrazloženju zakona često se ponavlja riječ “fleksibilnost” koja bi, smatraju u sindikatu, trebala značiti jedno – jeftinijeg i zamjenjivijeg radnika.

Prednacrt uvodi mogućnost šire primjene ugovora o radu na određeno vrijeme, bez stvarnog ograničenja broja ponavljanja. Time se otvara prostor da radnici godinama rade u nesigurnom statusu, bez prava na otpremnine, godišnji odmor i kreditnu sposobnost.

– Takav model rada dovodi do potpune nesigurnosti i radnike pretvara u privremenu robu na tržištu rada – stoji u sindikalnoj analizi.

Još jedno pravo koje bi, smatraju sindikalci, moglo nestati u tišini je – topli obrok. U nacrtu Zakona o radu FBiH ne postoji jasna odredba koja bi obvezivala poslodavce da radnicima osiguraju naknadu za ishranu tijekom radnog dana, bilo kroz obrok na poslu ili kroz novčanu naknadu. Umjesto toga, predviđeno je da se ta pitanja “reguliraju kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu”, što znači da u tvrtkama u kojima nema sindikata – a njih je sve više – poslodavac odlučuje hoće li isplaćivati ​​topli obrok iu kojem iznosu.

Sindikalci upozoravaju da se time ukida jedno od temeljnih prava iz radnog odnosa koje je imalo simboličku i socijalnu funkciju.

– Topli obrok nije luksuz, to je osnovno pravo radnika koji na poslu provede osam sati. Ukidanjem ove obveze poslodavci praktički smanjuju plaću, ali to tako ne nazivaju – stoji u primjedbi.

Za većinu zaposlenih u realnom sektoru to znači da bi njihova stvarna mjesečna primanja mogla biti manja i do 200 KM, jer topli obrok i regres više ne bi bili tretirani kao obavezni troškovi poslodavca, već kao “prilika”.

U članku vezanom uz radno vrijeme sindikati vide još jednu zamku. Prednacrt uvodi mogućnost tzv. raspoređenog radnog vremena i “fleksibilnog radnog vremena”, što bi poslodavcima omogućilo pozivanje radnika po potrebi, bez jasnog plana ili naknade. Drugim riječima, radnik bi morao biti stalno “dostupan”, iako se to u zakonu ne zove prekovremeni rad. Takav model već je kritiziran u zemljama regije jer u praksi briše granicu između posla i privatnog života.

Zabrinutost izaziva i način na koji zakon tretira zaštitu trudnica, rodilja i bolovanja. U postojećem tekstu, kako navode iz Saveza samostalnih sindikata BiH, izostale su jasne garancije da žena ne može dobiti otkaz zbog trudnoće ili korištenja porodiljskog dopusta. Isto vrijedi i za radnike na bolovanju – umjesto jačanja njihovih prava, zakon uvodi mogućnost da poslodavac može otkazati ugovor ako bolovanje “predugo traje”, bez precizne definicije što to znači.

Mnogi od predloženih članaka podsjećaju na rješenja iz važećeg Zakona o radu iz 2016., koji je već tada bio žestoko osporavan. Sindikalci podsjećaju da su obećane reforme tržišta rada tada rezultirale masovnim ugovorima na određeno, dok su inspekcije i sudska zaštita ostale na minimalnoj razini. Drugim riječima, novi zakon ne ispravlja stare nepravde – on ih institucionalizira.

Jedna od tema koja već godinama izaziva nezadovoljstvo radnika, posebice u trgovačkim i uslužnim djelatnostima, jest rad nedjeljom i blagdanom. Umjesto da se novim zakonom konačno uvede jasna zabrana rada nedjeljom – kao što su već učinile neke zemlje u okruženju – nacrt Zakona o radu FBiH tu mogućnost uopće ne poznaje.