Dok će više od 124.000 radnika u Federaciji dobiti “povišicu” koja ne pokriva ni dnevni otkup kruha i mlijeka, osnovica plaće izabranim i imenovanim dužnosnicima bit će povećana za 600 KM. Sporazumom je utvrđena osnovica u iznosu od 540 KM i bod u iznosu od 1,00 koji će se primjenjivati sukladno Zakonu o izvršavanju Proračuna Federacije BiH za 2026. godinu i važećim propisima iz oblasti plaća i naknada.
Minimalna plaća raste po hladnoj formuli, a plaće dužnosnika po toplom dogovoru. Sindikalni čelnici sustav koji radnike drži na rubu siromaštva, a političku elitu štiti kao ugroženu vrstu pravdaju riječima “premijer je jedan i može imati 5.200 KM”. Ne spori se premijer i visina njegove plaće, sporna je razlika između minimalnih, odnosno prosječnih plaća u FBiH i plaća dužnosnika, koji imaju tri ili četiri puta više od prosjeka. Diskutabilno je da, primjerice, zastupnik koji ne govori u parlamentu, završi mandat a da ga građani ni ne čuju, a ima četiri ili pet puta veću plaću od građanina FBiH.
Priča o “odgovornosti” službenika, a samim tim i “adekvatnoj” plaći za njih, zvuči groteskno u zemlji u kojoj je 1.027 KM dovoljno za preživljavanje, a ne za život. Dok se povećanja minimalne plaće mjere u markama, povećanja plaća političara mjere se u stotinama. Ova razlika više nije društvena – ona je moralna.
Vlada Federacije BiH odobrila je povećanje minimalne plaće za 2026. godinu za 124.725 radnika. Na mjesečnoj razini veća je za skromnih 2,7 posto, a od 1. siječnja do 31. prosinca 2026. godine iznosit će 1.027 KM neto.
Odluka o povećanju donesena je krajem prosinca na telefonskoj sjednici Vlade na prijedlog Federalnog ministarstva financija, a sukladno Uredbi o metodologiji iz 2022. godine.
Prema važećoj metodologiji u Federaciji BiH minimalna plaća se usklađuje jednom godišnje prema formuli koja uključuje 50 posto godišnjeg rasta potrošačkih cijena i 50 posto realnog rasta bruto domaćeg proizvoda u razdoblju siječanj-rujan tekuće godine. Prema posljednjim statističkim podacima, potrošačke cijene u Federaciji Bosne i Hercegovine porasle su za 3,6 posto, dok je realni rast BDP-a iznosio 1,8 posto.
Socijalni partneri (predstavnici poslodavaca, vlasti i sindikata) formalno su dogovorili novi iznos na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća održanoj 18. prosinca 2025. godine.
Iz Saveza samostalnih sindikata BiH, koji je pristao na ovakav način usklađivanja minimalne plaće, kažu da je povećanje minimalne plaće za 27 KM posljedica nametnute formule za obračun.
I dok sindikalci tvrde da se minimalne plaće računaju “po formuli”, nekima previsoke plaće izabranih dužnosnika nisu problem.
Zaposleni u institucijama Federacije BiH, kao i izabrani dužnosnici u ovom entitetu, ove će godine imati 12,5 posto veću osnovicu za plaću.
To su u posljednjem tjednu prošle godine potpisali premijer Federacije Nermin Nikšić, ministar financija Toni Kraljević i Samir Kurtović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine.
Tako će blizu 6.900 radnika u javnom sektoru u FBiH, među kojima su policijski službenici, sudski policajci, zatvorski čuvari, ali i svi zaposleni u institucijama FBiH, te izabrani i imenovani dužnosnici, imati osnovicu plaće od 540 KM, umjesto dosadašnjih 480 KM.
Samir Kurtović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, ističe za Faktor da je povećanje osnovice za zaposlene u institucijama Federacije BiH veoma važno, jer će konačno veće plaće dobiti 1.200 policajaca, 800 sudskih policajaca, 1.000 zatvorskih čuvara, te više od 1.100 državnih službenika.
Radnici koji nisu sindikalno organizirani prepušteni su sami sebi
Ističe da će minimalne plaće i svi dodaci u Federaciji BiH biti regulirani kolektivnim ugovorom, a na pitanje što je s privatnim sektorom i radnicima koji nisu sindikalni, Kurtović ističe da će se time pozabaviti poslodavci.
– Evo vam Bingo, oni svojim radnicima svake godine daju pomoć, a poslodavci iz privatnog sektora su nam rekli da ih minimalna plaća ne zanima jer su njihovi radnici plaćeni iznad minimalca – tvrdi Kurtović.
Ono što je izvjesno jest da će radnici koji su sindikalno organizirani svoja prava rješavati kolektivnim ugovorom, a oni radnici koji rade u privatnom sektoru, a nisu sindikalno organizirani, svoja će prava morati tražiti sami.