Zavod za javno zdravstvo KS dao je zdravstvene preporuke u periodima zagađenog zraka i načine zaštite, nakon što je donesena naredba o proglašenju epizode upozorenja u KS.
S tim u vezi, Zavod se posebno osvrnuo na zaštitu radnika na poslovima na otvorenom i pravilnu prehranu u razdoblju onečišćenog zraka.
– Radnici koji većinu radnog vremena provode na otvorenom (prometni policajci, čistačice, gradilišni radnici, dostavljači hrane i drugi) predstavljaju posebno rizičnu skupinu u epizodama povišenog onečišćenja zraka. Zbog dugotrajnog boravka na otvorenom, pojačane tjelesne aktivnosti, ubrzanog disanja i rada u neposrednoj blizini izvora onečišćenja (promet, gradilišta) ovi su radnici izloženi većim količinama onečišćujućih tvari u odnosu na opću populaciju.
Dugotrajna izloženost lebdećim česticama (PM2,5 i PM10) i plinovitim polutantima može dovesti do akutnih i kroničnih zdravstvenih posljedica, posebno za radnike s postojećim respiratornim i kardiovaskularnim oboljenjima – upozorili su iz Zavoda za javno zdravstvo (ZZJZ) Kantona Sarajevo.
Unatoč tome i donesenoj naredbi, koja uključuje i zabranu izvođenja radova na otvorenom prostoru, u Kantonu Sarajevo na nekoliko lokacija, fotoreporter Faktora danas je zabilježio suprotno.
ZZJZ dalje upozorava da su prometni policajci radnici na otvorenom koji svakodnevno obavljaju svoj posao na frekventnim raskrižjima te su izloženi dugotrajnom udisanju zagađivača iz prometa, a osim toga, ispušni plinovi iz vozila sadrže i opasne poliaromatske ugljikovodike poput benzena, kojeg je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila najopasnijim zagađivačem i preporučila nultu razinu kao jedinu sigurnu granicu izloženosti.
U isto vrijeme, Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) klasificirala je dizelske ispušne plinove kao vjerojatne kancerogene tvari za ljude.
– Ova izloženost predstavlja značajan rizik za zdravlje na radu, posebno za dišne i kardiovaskularne organe. Istraživanja pokazuju promjene u dišnom sustavu povezane s dugotrajnom izloženošću ispušnim plinovima, posebice kod radnika koji ne koriste zaštitne maske.
Potencijalni zdravstveni učinci izloženosti onečišćenom zraku mogu se očitovati odmah, odgođeno ili kasnije u životu. Neki od tih učinaka su nadraženost očiju, nosa i grla, kronični kašalj i otežano disanje, pogoršanje astme i drugih bolesti dišnog sustava, povećan rizik od kardiovaskularnih bolesti, opći umor i smanjena radna sposobnost – ističu iz ZZJZKS-a.
Kako se zaštititi
Kada je riječ o zaštiti, istaknuli su da je osobna zaštitna oprema dopunska, a ne osnovna mjera i koristi se tek nakon što su iscrpljene druge mogućnosti.
Ono što je prioritetno je odgoditi ili skratiti rad na otvorenom prostoru, odnosno rasporediti radne zadatke na otvorenom u satima najmanjeg zagađenja zraka, organizirati rotaciju radnika i skratiti vrijeme kontinuirane izloženosti onečišćenom zraku u zoni intenzivnog prometa, omogućiti češće pauze u zatvorenom prostoru po mogućnosti klimatizacijom i pročišćavanjem, smanjiti ukupni fizički napor pri radu u zoni intenzivnog prometa.
– Poseban oprez i individualnu procjenu zahtijevaju radnici s astmom, kroničnom opstruktivnom plućnom bolesti (KOPB) ili drugim bolestima dišnog sustava, s bolestima srca i krvnih žila, starije osobe, trudnice.
Preporuča se maksimalno ograničiti boravak na otvorenom, redovito obavljati preventivne zdravstvene preglede i pridržavati se preporuka liječnika – dodaju iz ZZJKS-a.
Simptomi upozorenja
Radnici trebaju odmah prekinuti rad na otvorenom i potražiti savjet zdravstvenog radnika ako osjete poteškoće s disanjem, stezanje u prsima, pojačan kašalj ili hripanje, vrtoglavicu, lupanje srca, pogoršanje postojećih respiratornih ili srčanih problema.
ZZJZKS također preporučuje poduzimanje zajedničkih i pojedinačnih mjera za održavanje higijene javnih površina i smanjenje onečišćenja zraka, korištenje javnog gradskog prijevoza i eko vozila, a onima koji se griju na kruta goriva da po mogućnosti pribjegnu alternativama.
Prehrana
Kada je riječ o prehrani, ZZJZKS ističe da pravilna prehrana ima određenu ulogu u obrani od štetnog djelovanja onečišćenog zraka.
Preporučuju prehranu bogatu antioksidansima, vitaminima i mineralima, nezasićenim masnim kiselinama (mediteranski tip prehrane).
– Posebno je važno povrće i voće bogato vitaminima C i E, poput kupusa, brokule, špinata, paprike, citrusa, kivija, jabuka, kao i orašasti plodovi i sjemenke. Povrće bogato karotenoidima, posebno beta-karotenom, poput mrkve, tikve, batata, špinata, dinja također ima blagotvoran učinak kao antioksidans na naš organizam. Omega-3 masne kiseline, prisutne u plavoj ribi (sardina, skuša, losos), orasima, chia i lanenim sjemenkama, također povoljno djeluju na upalne procese u tijelu – navode.
Važan je i dovoljan unos vitamina D, a mogu pomoći i masna riba, jaja i obogaćeni mliječni proizvodi.
Potrebno je unositi dovoljno tekućine, prvenstveno vode i toplih biljnih čajeva, te ograničiti konzumaciju industrijski prerađene hrane i hrane bogate zasićenim mastima, soli i dodanim šećerima.