Veza između mjeseca rođenja i dugovječnosti puno je jača nego što se na prvi pogled čini. Ako ste rođeni u jesenskim mjesecima, posebice u listopadu i studenom, statistika kaže da imate veće šanse doživjeti duboku starost – pa čak i proslaviti stoti rođendan.
Podaci pokazuju da ljudi rođeni krajem godine imaju značajno veću vjerojatnost da će živjeti duže od onih rođenih u drugim razdobljima. Znanstvenici sve češće ističu da biološki “start” može imati dugoročne posljedice na tijek života.
Zašto jesenska djeca žive duže?
Bebe rođene u rujnu, listopadu i studenom rjeđe su izložene teškim sezonskim infekcijama u prvim tjednima života. Osim toga, njihove majke tijekom ljetnih mjeseci svježom hranom i boravkom na suncu unose više vitamina, što pozitivno utječe na razvoj djetetovog imuniteta.
Takvi uvjeti stvaraju čvrste temelje za zdraviji i potencijalno duži život.
Što kaže znanost?
Istraživači sa Sveučilišta u Chicagu analizirali su podatke tisuća stogodišnjaka kako bi utvrdili postoji li veza između datuma rođenja i očekivanog životnog vijeka. Studija objavljena u časopisu Journal of Aging Research pokazala je da ljudi rođeni između rujna i studenog imaju znatno veće šanse doživjeti 100 godina u odnosu na one rođene u ožujku.
Zanimljivo je da su znanstvenici stogodišnjake usporedili s njihovom braćom, sestrama i supružnicima. Rezultati su pokazali da ni isti geni ni slični uvjeti odrastanja ne jamče jednak životni vijek – članovi obitelji rođeni u jesen često su nadživljavali ostale.
Ova saznanja sugeriraju da se proces starenja može “programirati” već tijekom trudnoće iu prvim danima života.
Zašto su proljetne bebe u manjoj prednosti?
Djeca rođena u ožujku i travnju razvijaju se u majčinim trbušcima tijekom zime – razdoblja kada je povijesno unos svježeg voća i povrća bio manji, a izlaganje suncu ograničeno. Nakon rođenja, njihovi prvi osjetljivi mjeseci često padaju tijekom ljetnih vrućina, kada su rizici od dehidracije i infekcije veći.
Iako moderna medicina danas ublažava te čimbenike, znanstvenici vjeruju da rani biološki utjecaji mogu ostaviti trajan trag.
Geni nisu odlučujući
Iako se često vjeruje da je dugovječnost nasljedna, stručnjaci upozoravaju da je genetika samo dio ukupne slike. Način života igra ključnu ulogu, posebno u kasnijim godinama.
Ljudi koji žive najduže obično imaju slične obrasce ponašanja – redovito se kreću, umjereno jedu i vode računa o kvaliteti sna. Tjelesna aktivnost i smanjeni unos šećera mogu značajno ublažiti moguće “biološke minuse”.
Zaključak je jednostavan: možda su jesenska djeca u startu u blagoj prednosti, ali stil života na kraju odlučuje tko će izdržati dulje.