Prema jednoj psihološkoj teoriji, u slučaju nuklearnog napada ljudi bi reagirali na tri različita načina, a upravo bi ta reakcija uvelike mogla odrediti šanse za preživljavanje.
Iako je takav scenarij još uvijek malo vjerojatan, s obzirom na trenutne globalne napetosti, tema nuklearne prijetnje povremeno se vraća u fokus javnosti.
Rat u Ukrajini, nestabilnost na Bliskom istoku i strahovi od nuklearnog oružja dodatno potiču rasprave o tome kako bi ljudi reagirali u ekstremnim situacijama.
U tom kontekstu spominje se pravilo 10-80-10 koje opisuje tri tipična obrasca ponašanja u kriznim situacijama.
Prema psihologu Johnu Leachu, blizu 10 posto ljudi reagira smireno i racionalno.
Procjenjuju situaciju prije djelovanja, zadržavaju prisebnost i često preuzimaju inicijativu, pomažući drugima i donoseći ključne odluke.
Najveći dio populacije, blizu 80 posto, u takvim situacijama postaje zbunjen i dezorijentiran.
Ti ljudi često ne znaju kako reagirati, sporije donose odluke i teško se snalaze u kaosu koji slijedi nakon katastrofe, piše. Unilad.
Preostalih 10 posto reagira potpuno suprotno – panično ili rezignirano.
Prema Psychology Today, njihovo ponašanje može biti iracionalno i kontraproduktivno, što dodatno smanjuje njihove šanse za preživljavanje.
Stručnjaci upozoravaju i na česte zablude o tome kako reagirati u slučaju nuklearnog napada. Jedna od njih je ideja da bi bijeg automobilom mogao povećati sigurnost.
No Brooke Buddemeier iz Nacionalnog laboratorija Lawrence Livermore prethodno je upozorila da vozilo ne pruža pravu zaštitu.
– Ne ulazi u auto. Ne pokušavajte voziti i ne pretpostavljajte da vas staklo i metal vozila mogu zaštititi – upozorio je.
Iako je riječ o teoretskim scenarijima, stručnjaci ističu da pribranost, racionalno razmišljanje i pravilna procjena situacije mogu biti ključni čimbenici preživljavanja u ekstremnim okolnostima.