Više od tri desetljeća nakon što je nestao pokušavajući se dokopati slobodnog teritorija nakon pada Srebrenice, Nuko Nukić će konačno biti sahranjen 11. jula u Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari. Njegovi posmrtni ostaci pronađeni su 2002. godine na lokalitetu Jelovačke česme, a posljednje će počivalište pronaći kod četvorice svojih rođaka.
Nuko je imao 38 godina kada je ubijen. Nakon pada Srebrenice u srpnju 1995. krenuo je kroz šumu prema slobodnom teritoriju zajedno s tisućama muškaraca i dječaka. Bio je gluhonijem.
Njegov rođak Osman Nukić (80), koji sada živi u Sarajevu, kaže da je posljednji trag vodio do Udrča.
– Ljudi koji su bili s njim rekli su da su ga zadnji put vidjeli na Udrcu. Bio je iznenađen i uzrujan. Nakon toga mu se gubi svaki trag – ispričao je Osman za Anadoliju.
Godinama ga je obitelj tražila.
Osman Nukić
FOTO: Anadolija
Nukina majka je dala uzorke krvi u nadi da će pronaći sina, ali nije dobila potvrdu njegovog identiteta. Umrla je početkom 2000-ih. Tek nakon njezine smrti obavljena je ekshumacija kako bi se uzeo DNK uzorak koji je potvrdio da pronađeni ostaci pripadaju Nuki.
Oko 95 posto njegovog kostura je pronađeno, ali još uvijek nedostaju dijelovi njegove čeljusti, ruke i stopala.
U genocidu u Srebrenici ubijena su ukupno 22 člana obitelji Nukić.
– Ni danas nije lako kada nekog svog sahraniš na kolektivnoj dženazi. No, s vremenom se čovjek pomiri s onim što se dogodilo. Najvažnije je da ga sahranimo i da konačno znamo gdje je – rekao je Osman.
Među deset žrtava koje će biti pokopane ove godine
Nuko Nukić jedna je od deset novoidentificiranih žrtava genocida koje će 11. jula biti ukopane u mezarju Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari.
Među njima je i 20-godišnji Senad Jusić, najmlađa žrtva koja će biti ukopana ove godine, dok će neki konačni smiraj pronaći kod svojih očeva, braće ili rođaka, gotovo tri desetljeća nakon genocida.
Posmrtni ostaci dviju žrtava ekshumirani su 1997. godine, dok su ostali pronađeni između 2001. i 2022. godine na lokalitetima Kamenica, Jelovačka česma, Budak i Glogova.
Podrinje identifikacijski projekt trenutno sadrži posmrtne ostatke još deset identificiranih žrtava čije obitelji još nisu dale suglasnost za ukop, kao i posmrtne ostatke 36 žrtava identificiranih DNK analizom, ali bez službene identifikacije članova obitelji.
Razlog zašto mnoge obitelji odgađaju pokop je nepotpunost posmrtnih ostataka. Nadaju se da će otvaranjem novih masovnih grobnica biti pronađene preostale kosti njihovih najmilijih.
Institut za nestale osobe Bosne i Hercegovine nastavlja potragu za oko 900 žrtava genocida čiji posmrtni ostaci još nisu pronađeni.
Genocid u Srebrenici
Nakon pada zaštićene zone Ujedinjenih naroda u Srebrenici 11. srpnja 1995. godine, pripadnici Vojske Republike Srpske i njihove prateće snage ubili su više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka.
U Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari do sada je ukopano 6.765 žrtava genocida, dok je oko 250 žrtava, prema želji njihovih obitelji, ukopano u mjesna mezarja.
Međunarodni sud pravde je 2007. godine presudio da su u Srebrenici u srpnju 1995. godine pripadnici Vojske Republike Srpske počinili genocid.
Međunarodni i domaći sudovi do sada su za genocid i druge ratne zločine u Srebrenici osudili 54 osobe na ukupno 781 godinu zatvora i pet doživotnih kazni. Među osuđenima na doživotni zatvor su bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić i ratni zapovjednik Vojske Republike Srpske Ratko Mladić.